Željana Zovko, nekadašnja veleposlanica BiH u Francuskoj i Španjolskoj, kandidat je HDZ-a na listi za Europski parlament. Aktualna savjetnica predsjednika Vijeća ministara BiH Vjekoslava Bevande našla se na listi HDZ-a kao predstavnik hrvatskog naroda iz BiH i ukoliko bude izabrana u Europskom će parlamentu biti prva zastupnica iz BiH i svojevrsni most između Strasbourga i hrvatskiog naroda u BiH. U ekskluzivnom razgovoru za HRsvijet Zovko je pojasnila što hrvatski narod u BiH može očekivati od punopravnog članstva Republike Hrvatske u Europskoj uniji.
– Kandidat ste HDZ-a na listi za Europski parlament u kvoti Hrvata koji žive izvan Republike Hrvatske. Kako ocjenjujete dosadašnji tijek kampanje?
S obzirom da kampanja traje jako kratko, smatram da je dosadašnji tijek kampanje polučio jako dobre rezultate i da su se potencijalni birači upoznali sa značajem izbora za Europski parlament. Pri tome mislim posebno na Hrvate koji žive u Bosni i Hercegovini, jer su za njih ovi izbori iznimno važni, jer prvi put imaju priliku imati svoj glas u Europi.
-Državljani Republike Hrvatske s prebivalištem u BiH i iseljeništvu moraju se unaprijed registrirati ukoliko žele glasovati, čime su njihova prava ograničena u odnosu na njihove sunarodnjake koji žive u Hrvatskoj. Nije li to klasičan primjer diskriminacije?
Ukoliko to nisu učinili do 3. travnja, Hrvati u Bosni i Hercegovini mogu se registrirati i na sam dan izbora 13. i 14. travnja. Međutim, ako imamo u vidu da je u Bosni i Hercegovini 246 000 hrvatskih državljana s pravom glasa i da je za glasovanje predviđeno svega sedam biračkih mjesta, tri u Mostaru, dva u Sarajevu, jedan u Tuzli i jedan u Banja Luci. Pa gdje će glasovati ostalih 236 000 ljudi.!? Dakle,evidentno je kako se radi o diskriminaciji odnosno uskraćivanju prava glasa!
– Ukoliko budete izabrani u Europski parlament, kako vidite svoju ulogu?
Radit ću za dobrobit svih državljana Bosne i Hercegovine, ali moja osnovna zadaća biti će rješavanje hrvatskog pitanja u Bosni i Hercegovini. Zbog toga sam se i odlučila za kandidaturu.
– Nešto manje od pola milijuna hrvatskih državljana koji žive u BiH nakon 01. srpnja ove godine ostaje izvan granica Europske unije. Hoće li se, i kako, ovim činom poboljšati njihov položaj?
Svakako da se za Hrvate iz Bosne i Hercegovine ulaskom Hrvatske u Europsku Uniju otvaraju nove i šire mogućnosti. Zalagaću se da hrvatski državljani u Bosni i Hercegovini ostvaruju dostignute standarde kolektivnih i individualnih prava naroda Europske Unije.
– Može li činjenica da će više od 80 posto Hrvata u BiH od 01. srpnja biti građani EU-a utjecati i na ustavno-pravni položaj Hrvata u BiH?
Hrvatska će svojim ulaskom u veliku europsku obitelj 1. srpnja imati priliku odlučivati o svim svjetskim i europskim pitanjima. Kao dio Europske Unije Hrvatska će preko svojih zastupnika u Europskom parlamentu moći ukazati na neravnopravan položaj Hrvata u BiH i zajedno s drugim zemljama članicama Europske Unije pomoći u rješavanju otvorenog hrvatskog pitanja u BiH.
>>Zdravka Bušić u Mostaru: Zastupnici HDZ-a u Europskom parlamentu znati će predstaviti državu koju su stvarali
– Što kanite poduzeti po pitanju lobiranja za televizijski kanal na hrvatskom jeziku u BiH?
Hrvatski narod kao jedan od konstitutivnih naroda u BIH ima ustavom zajamčena prava na svoj jezik, kulturu i medije. Pitanje hrvatskog kanala je vezano za rješavanje ustavne pozicije hrvatskog naroda u BIH. To što do sada već nemamo kanal na hrvatskom jeziku stvar je neravnopravne pozicije Hrvata u BiH.
– Milan Kovač, predsjednik HDZ-ovog odbora za BiH, je ovih dana kazao kako jedna trećina svjetskih sila podržava jedan narod u BiH, druga trećina drugi, dok hrvatski narod u BiH nikako ne može do svoje jednakopravnosti. Gledajući iz vašeg diplomatskog iskustva, gdje su uzročnici takvog stanja?
– Daytonski sporazum kojim je uređena BIH je najveći uzrok ovakvog položaja Hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini. Od kad je potpisan sporazum svjedok sam tihe revizije tog istog sporazuma na štetu Hrvatskog naroda u BIH. Rješenje problema treba tražiti upravo u centrima koji su taj sporazum napravili. Moj put ka Europskom parlamentu je s tom namjerom.
– Na koji način vidite konačno rješenje hrvatskog pitanja u BiH?
Hrvatsko pitanje u BiH je nažalost još uvijek otvoreno. Dobar dio međunarodne zajednice prepoznao je nužnost rješavanja hrvatskog pitanja, te iz svog dosadašnjeg diplomatskog iskustva mogu reći da ima razumijevanja za važnost tog procesa. Proces rješavanja hrvatskog nacionalnog pitanja u BiH biti će dugotrajan proces, no konačni cilj je ostvariti potpunu institucionalnu i teritorijalnu ravnopravnost Hrvata u BIH, otkloniti bilo kakvu mogućnost da neki drugi narod bira hrvatske predstavnike u vlasti, osigurati hrvatskom narodu da se poštuje njegova izborna volja, pomoći svakom Hrvatu na prostoru cijele BiH da se osjeća zaštićen, pomoći Hrvatima da ostaju u BiH.
– Treba li se Republika Hrvatska, na temelju ustavnih odrednica i preuzetih međunarodnih obveza, aktivnije uključiti u događanja u BiH?
Ustavna obveza Hrvatske kao supotpisnice Daytonskog sporazuma je briga za Hrvate Bosne i Hercegovine. Nakon ulaska Hrvatske u EU Hrvatska će putem svojih zastupnika u EU parlamentu moći snažnije zagovarati i rješavanje hrvatskog pitanja u BIH. Program HDZ HR na ovim izborima se bavi aktivnijom ulogom Hrvatske u rješavanju jednakopravnosti Hrvata u BIH.
– Prema anketama, HDZ bi mogao osigurati četiri ili pet mandata u Europskom parlamentu. Kako gledate na rezultate tih istraživanja?
Istraživanja pratim s pozornošću , međutim mislim da će izlasnost birača odlučivati o izbornom rezultatu.
– Na koncu, Vaša poruka biračima?
Izađimo 13. i 14. travnja u što većem broju. Ovo su izbori za Naš glas u Europskom parlamentu.
Robert Horvat
wpDiscuz