Zmije su se probudile iz zimskog sna, izišle na sunce i krenule u potragu za partnerima radi parenja. Aktivnije su u proljeće pa se često ‘oči u oči’ susreću s izletnicima, ljubiteljima prirode, alpinistima, planinarima, ali i građevinarima. Kako reagirati kada se nađete u blizini zmije i što napraviti ako vas ugrize?
‘Treba biti na oprezu, posebice na područjima na kojima nema ljudi. Zmije neće napasti čovjeka, ali ljudi trebaju biti pažljiviji prilikom kretanja kroz prirodu, posebice ako prolaze kroz gustiše ili planinare. Dobro je imati štap u ruci kako biste uokolo polako lupkali i šuškali jer će one osjetiti vibracije pa se s njima nećete susresti.
U Bosne i Hercegovini žive tri otrovnice – poskok, šarka i bosanski šargan.
Šarka nastanjuje pretežno visoke planine Bjelašnicu, Jahorinu, Vlašić, Prenj….
– U tom periodu su zmije i ostali gmizavci najaktivniji. Gmizavci zimu provode u “zimskom snu”, periodu mirovanja, iz kojeg izlaze kad dovoljno otopli – tijekom proljeća i ljeta. I tada moraju da nađu hranu i partnera za razmnožavanje. U tom periodu su najaktivniji.
Sve tri otrovne vrste u BiH obično narastu do 50 centimetara.
Prilikom ujeda ne treba paničariti
Šarka ima tamnu cik-cak šaru duž leđa koja su kod ženki smeđa do riđa, a kod mužjaka siva do smeđa. Na potiljku postoji šara u obliku slova V.
Najpoznatija i najšire rasprostranjena otrovnica kod nas je poskok. I kod poskoka je šara duž leđa cik-cak.
Od svih ostalih zmija poskok se razlikuje po „rogu” na vrhu njuške, ali tko će u opasnosti gledati u glavu. Poskok je ranije bio u Hercegovini, ali ga sada ima u oko Sarajeva. Ujed šarke i poskoka može biti opasan za ljude
Ako idete u prirodu, potrebno je zaštititi se dubljom obućom iznad članaka, ali prije polaska potrebno je odrediti lokaciju gdje je najbliža ambulanta.
Tko zmiju pokuša uhvatiti, ona će se braniti i ugristi ga.
‘Treba se tada smiriti, ne paničariti. Valja ukloniti odjeću i nakit s mjesta ugriza kako ne bi došlo do oticanja. Otrov ne treba isisavati! I treba doći što prije do liječnika’.
Ako se radi o ugrizu neotrovne zmije, ranu treba dezinficirati.
‘Vidjela sam ugrize zmije. Neki čak i ne znaju da ih je ugrizla ova životinja ako ju nisu vidjeli jer ugriz sliči kao da je to učinio neki kukac, nema tragova zubi. No oni koji su sigurni da ih je ugrizla zmija mogu se javiti liječniku zbog infekcije jer one imaju dosta bakterija u slini’, opisuje biologinja.
Kada su u pitanju ugrizi otrovnica, dodaje, ranu treba podvezati iznad ugriza kako bi se smanjila cirkulacija i što prije stići liječniku.
‘Nikakvo čišćenje ili rezanje rane ne dolazi u obzir. Treba biti što smireniji. Što se tiče količine otrova, ugriz poskoka za odraslu zdravu osobu ne predstavlja životnu opasnost. Koban može biti za starije bolesne osobe, one lošijeg imuniteta, čak i malu djecu’, napominje ona.
Nakon zmijskog ugriza, tumači, živci se trebaju rehabilitirati jer je to kao prijelom ruke ili noge.
‘Iako nije ugodno kada ugledaš zmiju, prije svega ne treba paničariti. Bilo bi poželjno da se ukipimo i bez naglih pokreta, polako se odmaknemo od nje. Prilikom šetnje kroz prirodu, ako prolazimo kroz visoku travu i grmlje, treba obući dugačke hlače i rukave kako bismo zaštitili ruke i noge’, dodaje Elez.
Valja tijekom šetnje pripaziti, sugerira, na nepregledna mjesta. Izletnici koji se pripremaju Praznik rada proslaviti u prirodi prije stavljanja prostirki na zemlju trebali bi prethodno provjeriti mjesto.
‘Zmija se ne treba bojati, nego ih uvažavati jer su dio prirodnog bogatstva. Važne su za očuvanje ekosustava i imaju važnu ulogu u kontroli glodavaca jer se hrane miševima, voluharicama i štakorima koji su prijenosnici bolesti’