ŽIVOT U “ĆELIJAMA”: Karantinski dnevnik iz New Yorka

“Odnedavno, svake večeri tačno u sedam sati, moja supruga i ja izlazimo na prozore našeg stana da s drugim Njujorčanima aplaudiramo medicinskom osoblju koje istrajava u borbi protiv koronavirusa u našem gradu. I, kako u ovoj borbi imamo i naš vlastiti neprocjenjivi ulog – naš mlađi sin je liječnik u jednoj ovdašnjoj bolnici, svake smo večeri sve anksiozniji i sve glasniji. Sinoć sam se dokopao njene sarajevske džezve i drvene kašike i počeo udarati po dnu te, mojoj supruzi omiljene kućne posude, čemu se uopće nije usprotivila. Na trenutak smo se i takmičili s komšijama iz zgrade prekoputa, gdje su također u nešto udarali, zviždali, a ne samo aplaudirali – ko će napraviti više galame u minut-dva.

Grad pretvoren u bolnicu

Ustvari, svi počinjemo ličiti na frustrirane zatvorenike koji iz svojih ćelija prave nesnosnu buku kako bismo upozorili da smo spremni na pobunu i da strah polako počinje ključati do pomisli da se nema šta izgubiti. Ali, uvijek se ima mnogo toga izgubiti. Kao što smo već izgubili slobodu, da recimo, sjednemo u auto kad nam se ćefne, pa začas stignemo do Long Islanda (Dugi otok) koji u proljeće posebno miriše na Atlantik. Ili, preko Triborough bridgea, mosta koji spaja tri njujorška predgrađa, Queens, Manhattan i Bronx, stignemo do onog u vijaduktima – George Washington i, “preletimo” u New Jersey da šopingujemo; ali sad je i tamo haos. Sve to sada izgleda kao nedosanjani san, jer nas je probudila nova realnost. Džaba prazne ceste, raj za bicikliste, New York i njegova okolina su sablasno prazan prostor, a betonski kanjoni visokih zgrada izgledaju na čas kao ostaci neke minule civilizacije.

Najgore je ipak noću, kad su se kao proteklih dana čule samo sirene ambulantnih amfibija koje prenose bolesnike u neku od 214 njujorških bolnica. U taj broj ne spadaju velika sajamska dvorana Javits Centra s 2.500 i brod-bolnica američke ratne mornarice “Comfort” s 500, uglavnom praznih kreveta. Kao ni provizorna bolnica u jednoj od dvorana sportskog kompleksa u kojem se održava teniski turnir US Open. Moglo bi se čak reći da je cijeli grad pretvoren u bolnicu.

Od pedeset saveznih američkih država – New York i New Jersey drže neslavni rekord s pola svih Amerikanaca oboljelih od Covid-19. Brojevi se dakako stalno mijenjaju, novinske agencije to revnosno prenose i, uglavnom se sve zna – da je od ukupno više od dva miliona testiranih, 25-30 posto inficiranih. Ali, meni je najstrašnija ona vijest da ovih dana od koronavirusa svakih 47 sekundi umre po jedan Amerikanac. I, da u mrtvačnicama više nema mjesta, pa su se počele kopati masovne grobnice, navodno privremene (?!) i samo za one čija tijela nema ko preuzeti. U gradu u čijoj jezgri živi 8,5 miliona stanovnika, socijalne službe su precizno izračunale da je na svakih 125 ljudi jedan beskućnik. To je tragično velika brojka: u New Yorku, dakle, živi populacija od čak 70.000 ljudi bez krova nad glavom i naravno da su ti ljudi najranjiviji. Kad oni umru, njih na napuštenom Hart Islandu nadomak Bronxa, gdje su i ruševine napuštenih psihijatrijskih bolnica, sahranjuju zatvorenici u sklopu radne obaveze. Grozno! Zabilježeno je i da je broj ljudi koji umire po kućama naglo porastao.

Koliko nas je stradalo?

Statističari tvrde da je prije ove pandemije u New Yorku mjesečno umiralo nešto više od 9.700 ljudi, a sada ih umire dva puta toliko; samo u posljednjih 14 dana više od 7.000. Smatra se da od koronavirusa umire mnogo više nego što to zvanične brojke govore, jer ne uspijevaju se svi testirati. Neki to i ne žele plašeći se preskupog i do krajnjih limita rastegnutog zdravstvenog sistema. Taj sustav bi zbog previše pacijenata i još uvijek, uz sve dobrovoljce iz drugih država – nedovoljnog broja medicinara, nedostatka razne opreme, naravno i zbog lošeg menadžmenta kojem je kao i svakoj korporaciji profit na prvom mjestu, mogao kolabirati na neslavan način. Mnogi očito riskiraju da (ne) prežive u domaćim uvjetima. Takvi su uostalom bili savjeti od samog početka: Idite u bolnicu samo ako morate. Čujem da tamo dolaze mnogi koji su već na izdisaju.

U međuvremenu, mi i ne znamo pravi broj zaraženih, zbog toga što je, kako je javila jedna od tri najgledanije TV mreže u Americi – MSNBC, testiranje sada ponovo usporeno, pa nam ostaje da nagađamo zašto je to tako? Ponegdje se kao u New Jerseyju na rezultate testova čeka do dvije sedmice; da ne povjerujete!

Opće je mjesto kako će ovo pretumbavanje svijeta i Amerike potrajati možda čak do sredine sljedeće, 2021. godine, do kada bi se trebala ispitati i primijeniti vakcina protiv Covida-19. Tu je mogućnost – da bi se cjepivo moglo koristiti već ove jeseni, najavio dr. Anthony Fauci. On je siva eminencija među američkim epidemiolozima koji se u ime nauke i struke često spori s predsjednikom. Svađao se u vezi s terapijom koju Trump preferira za tretman oboljelih od ovog virusa, kao da je predsjednik doktor?!

U međuvremenu, Donald Trump bi to želio po svome, otvoriti Ameriku za biznis arbitrarno, što prije, spominje 1. maj, riskirajući zdravlje ljudi, očito želeći da ih na posao vrati bez masovnog testiranja. Restart ekonomije je jedina šansa da opet pobijedi na predsjedničkim izborima 3. novembra. Ali, za rukav ga vuku upravo liječnici popt Faucija koji ne žele staviti potpis na prekid kolektivnog bolovanja iz predostrožnosti za sve Amerikance. Ako izgubi, ocjena je da se Trump ne bi libio da izvede svoje pristalice na ulice. Bit će to teže učiniti ako ovaj strah koji je dvije trećine Amerike zakovao za kućni prag duže potraje.

Pulsirajući ego Trumpovog političkog preživljavanja, u ovoj situaciji, za mnoge je bukvalno neprihvatljivi ples između života i smrti. Ljudi su naprosto očajni zbog propusta federalne vlade, a očaj nikad nije bila konvertibilna politička valuta. Zbog socijalnog distanciranja i nemogućnosti organizovanja masovnih mitinga, ugrožena je Trumpova izborna baza. Njoj je sve donedavno predsjednik prodavao jeftine, ali veoma efikasne populističke slogane. Odsustvo te političke parade ne mogu nadoknaditi Trumpovi svakodnevni, čak ni dvosatni press brifinzi na kojima se nemilice svađa s novinarima, tretirajući ih kao što ih je i nazvao – kao “neprijatelje naroda”. Zato se ova Trumpova obraćanja ne bez razloga nazivaju lažima i propagandom.

Indikativno je da su se Trumpu direktno suprotstavili i guverneri dvije ekonomski najjače države – New York i California. Njujorški guverner Andrew Cuomo je s guvernerima susjednih država New Jersey, Connecticut, Pennsylvania, Rhode Island i Delawere – već formirao moćnu sjeveroistočnu ekonomsku alijansu koja je najavila da neće slušati Trumpove naredbe o datumu otvaranja vlastitih ekonomija. Cuomo je bez okolišanja rekao da je ovo rat između njih i Bijele kuće, jer oni žele slušati nauku, a ne biti taoci predsjedničke kampanje.

Uoči novih dana

Uz sve, Trumpa optužuju da je vezano za Covid-19 zakasnio više od mjesec, jer su ga još u januaru zvaničnici Bijele kuće (Peter Navaro, ekonomski savjetnik), čak pismeno upozorili na obavještajne podatke kako pandemija stiže u Ameriku. Između dvije partije golfa na Floridi, na samom početku ove krize, u februaru, on je narcisoidno i pun sebe odbacio ta upozorenja. Kasnije je, kao da je prorok, tvrdio da će pandemija nekim čudom nestati sproljeća, kad vrijeme otopli. Svjedoci smo da nije. Nebo i zemlja su možda topliji za ptice i mrave, ali ne i za neopravdano samouvjerene ljude.

Jedan je matriks posebno porazan za Trumpove nebulozne tvrdnje. Njegov medijski megafon Fox TV često navodi kako je Amerika bolje prošla od Italije, uzme li se u obzir da ova zemlja ima 60 miliona stanovnika, a da je broj umrlih veći od 20.000. U Americi koja ima 320 miliona stanovnika, do 14. aprila bilo je manje od 25.000 umrlih od korone. Ali, Amerika dosta lošije prolazi od susjedne Kanade koja sa 38 miliona stanovnika ima nešto više od 25.000 zaraženih, dok je od ovog virusa do sada umrlo manje od 800 Kanađana. Dakako, u Kanadi je sasvim drugačiji zdravstveni sistem, dizajniran za preventivu, a ne samo za gašenje požara kad bolest zakuca na naša vrata. Trump, “njegovi” republikanci, ali i lobisti s obje strane političkog spektra, uključujući i mnoge demokrate, još su, međutim, protiv takvog zdravstvenog osiguranja?!

Analizirajući kako bi koronavirus mogao promijeniti svijet i Ameriku, najveći živi američki intelektualac 91-godišnji Noam Chomsky onomad je rekao da se svi sada nalazimo pred “jednostavnim izborom”: Ili ćemo biti prinuđeni da prihvatimo državnu autoritarnosti, ili radikalne socijalne promjene, jer svijetu, pored pandemije, prijete još nuklearna i klimatska katastrofa. Tako otprilike izgleda Pax-Americana uoči novih dana.

Kad večeras budem izlazio na prozore da se iz solidarnosti sa svojim sugrađanima opet oglasim, možda ću uzviknuti — Kanada, Kanada. Definitivno bih mogao uskliknuti i Bosna, Bosna! U neku ruku, Bosna je Švicarska za mnoge druge.”