Published On: Sri, sij 10th, 2018

Žena koja je iz temelja promijenila Ameriku i čija životna priča podsjeća na holivudsku bajku

Nakon što je planetarno popularna voditeljica, glumica te producentica Oprah Winfrey tijekom nedavne dodjele Zlatnih globusa održala govor koji uvelike podsjeća na predizbornu kampanju, krenule su spekulacije da bi se ova moćna žena koja je promijenila Ameriku doista mogla kandidirati za buduću američku predsjednicu. Tportal donosi portret najbogatije Afroamerikanke, za koju je aktualni predsjednik Donald Trump kazao kako bi je rado imao za protukandidata

Oprah Gail Winfrey rođena je 29. siječnja 1954. godine u Kosciusku u američkoj saveznoj državi Mississippi. Rođena je u toliko siromašnoj obitelji da je jednom prilikom izjavila kako su joj jedine igračke bile kukci. Odgajala ju je samohrana majka, odijevajući je zbog neimaštine u vreće od krumpira, što je izazivalo podsmijeh među njezinim vršnjacima.

Osim krajnjeg siromaštva, buduća najbogatija Afroamerikanka imala je traumatično djetinjstvo zbog toga što ju je ujak silovao u dobi od devet godina, a ostala je trudna s 14 godina i izgubila tek rođenog sina koji je preminuo zbog preuranjenog poroda.

Nakon što je njezina majka dobila posao kućne pomoćnice danju, a čistačice noću, Oprah se s njom odselila u Chicago, u kojem je doživjela kulturološki šok živeći u kriminalnom okružju čikaškog geta. Vrlo brzo je usvojila pravila ponašanja u crnačkom getu te se i sama okušala kao sitna kradljivica, ali su je od nevolja štitile odlične ocjene u školi. Koliko je bila talentirana učenica, ponajviše govori to da je preskakala razrede.

U međuvremenu u Oprin život ulazi njezin biološki otac Vernon te kao bivši vojnik uvodi disciplinu i štiti je od lošeg društva, na čemu mu je kasnije beskrajno puta zahvaljivala.

Izmaknuti Oscar za sporednu ulogu

Kao odlična učenica briljirala je u školi, a kako je izrasla u ljepoticu, prijavljuje se na lokalno natjecanje u ljepoti koje organizira lokalna televizijska postaja i pobjeđuje osvojivši stipendiju. U svijet novinarstva ulazi sa 19 godina kao voditeljica vijesti na radiju u Nashvilleu. Nakon završenog studija na državnom sveučilištu u Nashvilleu Oprah se seli u Baltimore te postaje voditeljica vijesti i emisije ‘People Are Talking’, koja svojim inventivnim pristupom postaje hit među gledateljima.

Nakon stečenog iskustva buduća zvijezda vraća se u Chicago i dobiva jutarnji televizijski show ‘AM Chicago’, a njezina karijera otad bilježi samo uspone.

Budući da joj je 1985. godine slavni Steven Spielberg ponudio ulogu u filmu ‘Boja purpura’, vrlo brzo Oprah Winfrey upoznat će čitava Amerika. Za ulogu Sofije u tom filmu, koji progovara o problemima mladih Afroamerikanki početkom 20. stoljeća, nominirana je za Oscara u kategoriji najbolje sporedne glumice, no nagrada joj izmiče za dlaku te je dobiva Anjelica Huston za ulogu u filmu ‘Čast Prizzijevih’.

Nakon kratkotrajne filmske karijere Winfrey se vraća u televizijske vode te godinu dana od dodjele Oscara pokreće sada već legendarni ‘Oprah Winfrey Show‘. Emisija je imala nacionalnu pokrivenost na čak 120 kanala, a u samom početku emitiranja pratila ju je 10-milijunska publika.

Poslije emitiranja prve sezone emisija zarađuje enormnih 125 milijuna dolara, a njezina kreatorica svojih prvih 30 milijuna, kojima otkupljuje produkciju od tvrtke ABC i osniva vlastitu producentsku tvrtku Harpo, što je palindrom od njezina imena.

Kao protivnica posvemašnje tabloidizacije medija, Oprah Winfrey svojom emisijom stječe poštovanje gledatelja čiji broj raste iz emisije u emisiju, o čemu govori i podatak kako se njezin show u čak 25 godina emitiranja održao na prvom mjestu po popularnosti. Emisiju je redovito gledalo 40 milijuna Amerikanaca, a otkupile su ga 150 države u svijetu.

Potaknuta nezadrživim uspjehom, voditeljica osniva vlastitu televizijsku mrežu koja putem multimedijskih platformi informira i inspirira gledatelje na poboljšanje kvalitete života. Usporedo s televizijskim biznisom, Winfrey se ubacuje u filmske vode pa producira film ‘Beloved’, u kojem se nakratko vraća glumačkoj karijeri, a pokreće i radijsku mrežu te čitav niz internetskih portala koje mjesečno posjećuje desetak milijuna ljudi.

Optužbe za oprifikaciju

Njezin uspjeh ne potkopavaju ni učestale kritike ni optužbe za tzv. oprifikaciju, odnosno kvazispiritualnu terapiju koju nudi gledateljima putem svojih gostiju koje poziva kako bi progovorili o tabu temama američkog društva, počevši od depresije do nasilja i incesta. Kad je i sama javno otkrila da je silovana, napadi na televizijsku zvijezdu bili su još žešći te su joj mnogi zamjerali da njeguje kult žrtve i podilazi najnižim strastima zarađujući novac na jeftinom senzacionalizmu.

Najviše napada ova najomiljenija Amerikanka doživjela je od novinarke i autobiografkinje slavnih Kitty Kelley, a ona je u biografiji popularne voditeljice navela kako Oprah Winfrey uopće nije osoba kakva se predstavlja javnosti. Pljuštale su optužbe da maltretira suradnike, drogira se i sudjeluje u divljim seks-zabavama, iako u stvarnom životu djeluje kao filantropkinja koja vlastite milijune daje u humanitarne svrhe, ponajviše siromašnoj djeci Afrike.

Optužbe nisu pale na plodno tlo pa u Oprinoj emisiji 2011. godine gostuje i tadašnji američki predsjednik Barack Obama sa suprugom Michelle, što je bio vrhunac njezine televizijske karijere. Winfrey je podržala Obamu i tijekom njegove prve predsjedničke kampanje kazavši kako smatra da prvi Afroamerikanac koji se natječe za Bijelu kuću ima ‘novu viziju za Ameriku’. Pritom je održala i nadahnuti govor koji su analitičari ocijenili suvislim i aktualnim, a podršku joj je dao i bivši predsjednik Bill Clinton.

Oprah Winfrey prekida svoju televizijsku karijeru nedugo nakon Obamina gostovanja, a gosti posljednje, 5000. emisije bili su MadonnaTom CruiseStevie WonderBeyonceAlicia Keys te mnogi drugi. Podršku je dobila i iz svemira, od astronautkinje Catherine Coleman, koja joj poručuje: ‘Iz svemira se vidi kako je svijet prekrasno, ali komplicirano mjesto, a ti si, Oprah, promijenila budućnost našeg svijeta te inspirirala ljude da sanjaju i ostvare nemoguće.’

Hoće li se ova najbogatija Afroamerikanka ‘teška’ milijardu i pol dolara, koja je proglašena trećom najutjecajnijom ženom svijeta, doista upustiti u utrku za Bijelu kuću, ostaje nam vidjeti 2020. godine prenosi Tportal.hr

 


uskrs ephzhb