Zemlje Višegradske profitirale od ulaska u EU: Slovačka i Poljska u deset godina udvostručile BDP

“Deset godina nakon pristupanja Europskoj uniji članice skupine V4 ostvarile su primjetan društveni i gospodarski napredak. Članstvo u EU podiglo je kako njihovu gospodarsku moć, tako i njihovu važnost. Njihov ukupni BDP porastao je za polovicu tijekom proteklog desetljeća i dosegnuo 5,4% ukupnog BDP-a zemalja EU28. Njihova važnost najočitija je na području vanjske trgovine, budući da su zemlje članice skupine V4 postale četvrti najveći izvoznik u EU. Ove zemlje također su zabilježile znatnu konvergenciju prihoda. BDP po stanovniku mjeren standardima kupovne moći porastao je u zemljama članicama skupine V4 s 49% prosjeka EU15 u 2003. na 65% prosjeka EU15 u 2013. Tako se prihodovni jaz između zemalja skupine V4 i starih članica EU smanjio za trećinu”, objašnjava Juraj Kotian, voditelj odjela makroistraživanja i istraživanja fiksnih prihoda za srednju i istočnu Europu u Erste Groupu.

Kako bi najlakše izmjerili ukupni učinak članstva u Europskoj uniji na zemlje Višegradske skupine, Ersteovi analitičari sastavili su protučinjeničnu analizu zasnovanu na podacima za četiri europske zemlje koje su u razdoblju od jednog desetljeća ostvarile rast sličan rastu članica skupine V4 (za Austriju u razdoblju 1965-1975, Norvešku 1969-1979, Portugal 1967-1977. i Španjolsku 1967-1977), ali se još čitavo desetljeće nakon toga nisu pridružile Europskoj uniji. “Na osnovu ove usporedbe procijenili smo da je članstvo u Europskoj uniji podiglo prosječan godišnji rast u zemljama skupine V4 za oko jedan postotni poen godišnje u proteklom desetljeću”, objašnjava Kotian.

Međutim, napredak se proteže i mnogo dalje od osnovnih pokazatelja kao što je rast BDP-a po stanovniku. Indeks kvalitete života, pokazatelj koji mjeri ne samo materijalno bogatstvo, već i druge varijable kao što je očekivana životna dob, postotak učenika koji odustaju od školovanja u ranoj dobi, nejednakost prihoda, razlika u prihodima između muškaraca i žena, stopu samoubojstava itd.) pokazuje da su tri od četiri zemlje skupine V4 napredovale na ljestvici zemalja poredanih po kvaliteti života. Češka je, primjerice, zauzela više mjesto od Italije i Velike Britanije. Slovačka, Češka i Poljska nalaze se među prvih pet zemalja po boljim rezultatima u proteklom desetljeću, dok je Mađarska zemlja s drugim najvećim pogoršanjem rezultata, odmah nakon Grčke.

Konvergenciju prihoda neizbježno je pratila i konvergencija cijena. Ukupna razina cijena u zemljama skupine V4 porasla je s 46% prosjeka skupine EU15 u 2003. na 56% prosjeka EU15 u 2012. Cjenovni jaz smanjio se za petinu. Razinu cijena u skupini EU15 dosegnule su ili gotovo dosegnule cijene komunikacijskih usluga sa 102%, cijene odjeće i obuće s 89%, te cijene električne energije i plina s 80% (podaci za 2012). Cjenovni jaz i dalje je najveći na području usluga reguliranih od strane države, kao što su zdravstvo i obrazovanje, što je posljedica izostanka liberalizacije tržišta i vladinih odluka da mnoge usluge nastave pružati besplatno ili po vrlo niskim cijenama, iako pod cijenu kvalitete.

Članstvo u Europskoj uniji otvorilo je zemljama članicama Višegradske skupine nove prilike, budući da im se otvorio pristup jedinstvenom tržištu s preko 500 milijuna potrošača. Zahvaljujući tome u svim zemljama skupine V4 zabilježena je sjajna izvozna dinamika. Izvoz se pokazao kao jedna od glavnih prednosti ove regije, budući da se tri od četiri zemlje skupine V4 (Slovačka, Mađarska i Češka) nalaze među pet najotvorenijih ekonomija Europske unije. Zemlje skupine V4 dobrano su nadmašile stare članice EU kad je riječ o rastu izvoza. Izvoz zemalja skupine V4 rastao je trostruko brže od izvoza starih članica iz skupine EU15. Regija V4 četvrti je po veličini izvoznik u skupini EU28 (2003. držala je šesti položaj), što je svrstava uz bok s najvećim europskim izvoznicima. Zemlje skupine V4 istovremeno su uspješne i na vanjskim tržištima: njihov izvoz u zemlje koje nisu članice EU28 učetverostručio se od 2003.

index.hr