Dok su neki u Mostaru uz žar roštilja slavili Dan planeta Zemlje s alatom iz Lidla i mesom s rokom isteka, jedan drugi svijet pokušavao je biti ozbiljan. U Parku prirode Hutovo blato održana je edukativna radionica o klimatskim promjenama. Jer što ćeš drugo u močvari, ako nećeš o tome kako sve ide k vragu.
Na radionicama su se okupili stručnjaci iz ekologije, zaštite okoliša i održivog razvoja, studenti s Mostarskog sveučilišta, predstavnici lokalne zajednice i ostaci one vrste ljudi koja još misli da edukacija može spasiti svijet. Govorilo se, kako priliči takvim prigodama, o važnosti močvarnih ekosustava u borbi protiv klimatskih ekstrema. U stilu – kad vam sve izgori, možda vas spasi žaba.
Posebno je apostrofiran doprinos Hutovog blata u zadržavanju vode, skladištenju ugljika i održavanju bioraznolikosti, što ga, kako kažu, čini „prirodnim saveznikom“. Saveznikom čega, pitate? Saveznikom planete koja nas planira izbaciti s hard diska.
Stručnjaci su, uz sve to, upozorili da klimatske promjene već bruse svoje zube na ovo područje: vodni režim je promijenjen, invazivne vrste su se pojavile, a staništa se zarastaju kao da se pripremaju na nešto veliko. Možda i jesu.
Događaj je dio šireg projekta „P2R – Putovi za otpornost“, koji, kad se već ne bavimo konkretnim stvarima, barem proizvodi strategije i akcijske planove – jer dokumenti su moderni živi štit od katastrofe. Tamo gdje bager ne može, prođe PowerPoint.
Planira se identificirati najugroženije dijelove parka, i, pazite sad, napraviti „planove oporavka“. To bi otprilike bilo kao da pacijentu na respiratoru nacrtate kako bi mogao trčati kad ozdravi.
„Svrha obilježavanja ovog dana je podsjetiti na bolje vrednovanje našeg planeta Zemlje“, priopćilo je Javno poduzeće “Park prirode Hutovo blato” d.o.o. Čapljina. Da, to je ono poduzeće koje vodi računa da žabe ne ostanu bez mikrofona, a da čovjek nikad ne ostane bez ideje kako da se izvuče iz odgovornosti.
Sretan Dan planeta Zemlje. Nije nas zaboravila. Samo nam se sprema.