Saborna crkva Svete Trojice u Mostaru zasigurno je jedna od najljepših sakralnih građevina u regiji, koja je, između ostalih, bila prepoznatljiv simbol grada na Neretvi, piše Večernji list BiH. Sagrađena je davne 1873. godine i nalazi se u mostarskom naselju Brankovac.
Velebna, monumentalna i živopisna crkva posvećena Svetoj Trojici bila je jedan od najviših i najljepših pravoslavnih crkvi na Balkanu. U potpunosti je srušena u ratu 1992. godine, kada je najprije granatirana, pa zapaljena, a nedugo zatim i minirana.
O obnovi crkve Svete Trojice u Mostaru počelo se razmišljati odmah nakon prestanka ratnih događanja u BiH, ali prvi istinski koraci na tom putu učinjeni su organiziranjem donatorske konferencije za izgradnju crkve u Mostaru 2008. godine. Toj donatorskoj konferenciji odazvala su se mnoga imena iz javnog, kulturnog, ali i sportskog života Mostara i Hercegovine, kao i cijeloga svijeta.
Prikupljena su značajna sredstva pa je odlučeno da se krene u izgradnju i obnovu kako bi mostarska crkva, poput Feniksa, iz pepela ponovno nikla iz zemlje sa svojim prepoznatljivim tornjevima na uzvisini iznad Mostara. Nakon toga se dvije godine radilo na izradi projektne dokumentacije, ishođenju svih potrebnih građevinskih dozvola, kao i svih potrebnih seizmoloških istraživanja. Tako se s raščišćavanjem i izradom temelja krenulo u listopadu 2010. godine.
Radno okruženje na gradilištu
Radovi se, dakle, vrše sada već punih sedam godina, a prekidali su se nekoliko puta zbog nedostatka financijskih sredstava. I, evo, svjedoci smo kako iz dana u dan taj objekt ponovno niče iz svojih temelja i poprima prepoznatljivi monumentalni izgled koji su mu dali graditelji Spasoje Vulić i Andrej Damjanov u 19. stoljeću.
Ogromni kranovi, kalupi za razne svodove i tornjeve te užurbani radnici na skelama govore u prilog tomu kako se neumorno radi na oživljavanju ovog, za mostarsku pravoslavnu zajednicu vitalnog objekta. Što se tiče grubih građevinskih radova, završeno je i više od 80 posto planiranoga jer, kako nam je rekao otac Radivoje Krulj, mostarski paroh, ostalo je samo još uraditi tzv. središnju kupolu (najveća od njih nekoliko), krovnu konstrukciju i dio zvonika. Time bi vanjski radovi na tom zahtjevnom objektu bili kompletirani.
– Što se tiče tih građevinskih radova, nadamo se kako bi oni mogli biti, ako Bog da, finalizirani do kraja godine – kazao nam je Krulj. Što se tiče financijske konstrukcije, za ovako zahtjevnu izgradnju i obnovu Krulj napominje kako ona nije ni izbliza zaokružena te kako je velika borba za svaku marku koja je dobrodošla prilikom gradnje ovakvog projekta. – Uspjeli smo prikupiti dovoljno sredstava kako bismo završili središnju kupolu i pokrili crkvu – kazao je Krulj.
Ono što ohrabruje je činjenica kako postoje ozbiljna obećanja Vlade Republike Srpske kao najvećeg ktitora (vlasnika) crkve, Vlade FBiH te Vlade Srbije i predsjednika Aleksandra Vučića da će biti osigurana sredstva za završetak saborne crkve. – Cilj je pokušati završiti crkvu do 2019. godine, u kojoj nas očekuje doista važna obljetnica, a riječ je o 800 godina naše eparhije – istaknuo je paroh Krulj. Naime, Eparhija zahumsko-hercegovačka i primorska utemeljena je 1219. u Stonu u Manastiru Presvete Bogorodice, gdje je sveti Sava, prvi srpski arhiepiskop, postavio humskoga episkopa Ilariona.
Osim vanjskih radova, važan segment cijelog projekta obnove je i unutarnje uređenje crkve Svete Trojice, koje također iziskuje značajna financijska sredstva. – Što se tiče tog dijela posla, postoje određeni projekti koji se, prije svega, odnose na izradu freski te na cjelokupni interijer, kao što je uređenje partera. To su dva projekta, dvije faze koje se mogu raditi usporedno sa završetkom konstrukcije crkve.
Unutarnje uređenje
Usporedno s obnovom crkve pojavio se i problem klizišta na starom pravoslavnom groblju koji je ugrozio kako samo groblje tako i okolne objekte, pa i samu crkvu uz čiji se zid i nalazi. – Tu smo, zahvaljujući Federalnom fondu za pomoć nastradalim područjima od prirodne nesreće na teritoriju FBiH, dobili prva značajna sredstva kojima smo uradili prvu fazu radova i urgentno sanirali klizište.
Prema projektnoj dokumentaciji, sada ide i druga faza projekta sanacije kojom se nadamo kako ćemo u potpunosti sanirati groblje, ali već se vidi kako je od iznimnog značaja bilo to što smo uradili potporne zidove te odvod za vodu – istaknuo je Krulj. Svi ovi radovi te oni na izgradnji i sanaciji crkve i stare crkve, kao i zaštita starog pravoslavnog groblja, dio su cjelokupnog projekta urbanizacije i vraćanja života u taj dio grada. Još jedan objekt koji se gradi u blizini crkve je i škola na kojoj se trenutačno radi krovna konstrukcija, a plan je iduće školske godine krenuti s nastavom. Riječ je o staroj školi koja je nekada djelovala u Mostaru i koju su pohađali mnogi poznati i ugledni Mostarci.
– Želja nam je s idućom školskom godinom krenuti s nastavom u ovoj školi. Kako će ona biti koncipirana, još nije potpuno izvjesno iako smo bliži nastojanjima da bude jedna srednja škola koju će moći pohađati do stotinu učenika – potvrdio nam je mostarski paroh Radivoje Krulj. U svakom slučaju, ovi i slični projekti zasigurno su najvitalniji pokretač povratka, opstanka i ostanka Srba u dolini Neretve, procesa koji se još uvijek odvija.
Oni će pomoći boljoj integraciji Srba u svakodnevne životne tokove Mostara i ovog dijela Hercegovine, a čija se prisutnost i kultura nikako ne mogu odvojiti od ovog podneblja. Izgradnja crkve Svete Trojice zasigurno će biti kruna života i rada pravoslavne zajednice u Hercegovini i Mostaru te doprinos bogatstvu vjerskog života kojim je ovo podneblje uvijek odisalo.
wpDiscuz