Članovi Predsjedništva BiH dr. Dragan Čović i Bakir Izetbegović bit će domaćini prijama u povodu obilježavanja Dana državnosti Bosne i Hercegovine, koji se obilježava prema Zokonu Republike BiH, samo u većem dijelu F BiH, budući da zakon o državnim praznicima nije donesen na razini Bosne i Hercegovine, prenosi Hrvatski Medijski Servis.
Prijam će biti upriličen večeras u 18 sati u svečanom salonu Predsjedništva BiH, a ni ove godine na prijamu neće biti srpskog člana Predsjedništva Mladena Ivanića.
Podsjetimo, 25 studenog 1943. godine u Mrkonjić gradu održano je prvo zasjedanje ZAVNOBiH-a (Zemeljskog antifašstičkog vijeća narodnog oslobođenja BiH), koje se proglasilo “općepolitičkim predstavništvom Narodnooslobodilačkog (partizanskog) pokreta (NOP) Bosne i Hercegovine, ali je u stvarnosti i praksi djelovao kao njen najviši organ vlasti.
Odbornici, pristigli iz raznih dijelova BiH su na zasjedanju ZAVNOBIH-a usvojili Rezoluciju i Proglas narodima BiH u kojima se ističe da ubuduće BiH i njene narode, i u zemlji i inozemstvu, mogu zastupati i predstavljati samo ZAVNOBiH i AVNOJ.
Ovim aktima istovremeno je izražena “odlučnost naroda BiH” da njihova zemlja, koja “nije ni srpska, ni hrvatska ni muslimanska, nego i srpska i muslimanska i hrvatska, bude zbratimljena zajednica u kojoj će biti osigurana puna ravnopravnost svih Srba, Muslimana i Hrvata”.
Upravo ova rečenica iz rezolucije ZAVNOBIH-a smatra se temeljnom odrednicom Bosne i Hercegovine, koja je nakon Drugog svijetskog rata, u sadašnjim granicama, postala republikom, federalnom jedinicom, u sastavu komunističke Federativne narodne republike Jugoslavije, koja je trajala 45 godina.
Nakon što je propao pokušaj postizanja kompromisa između srpskih komunista predvođenih Slobodanom Miloševićem koji su zagovarali unitarističko uređenje Jugoslavije i vodstva Hrvatske i Slovenije koja su težila konfederalnom uređenju, početkom 90-tih Hrvatska i Slovenije, na osnovu referendumske volje svojih građana, proglašavaju se samostalnim državama i odvajaju od Jugoslavije. Milošević je odgovorio napadom JNA, koje je uspio staviti pod svoje zapovijedništvo, prvo na Sloveniju, a potom na Hrvatsku.
Nakon toga i većina građana BiH, uglavnom Hrvata i Bošnjaka na referendumu se izjasnila za izlazak iz Jugoslavije i samostalnu BiH suverenih i ravnopravnih naroda i građana. Kako je većina bh. Srba bila za ostanak BiH u krnjoj Jugoslaviji, kojom su dominirali njihovi sunarodnjaci i agresivni Miloševićev režim, u proljeće 1992. srpski zastupnici, predvođeni SDS-om Radovana Karadžića, proglasili su Srpsku Republiku BiH, nakon čega su JNA i srpske paravojne postrojbe krenule s napadima na Sarajevo, ubojstvima i etničkim čišćenjem nesrpskog stanovništva.
Rat u BiH počeo je, međutim, i znatno prije proglašenja neovisnosti BiH, napadom JNA i srpsko-crnogorskih rezervista na hrvatsko selo Ravno, koje je potpuno uništeno, a stanovništvo prognano, ili odvedeno u logore.
Rat u BiH okončan je 1995. potpisivanjem Daytonskog mirovnog spoazuma, kojim je BiH definirana kao država dva entiteta, hrvatsko-bošnjačke Federacije BiH i Republike Srpske i tri ravnopravna i suverena naroda- Bošnjaka, Hrvata i srba i svih građana BiH. No, ni 19 godina od potpisivanja Daytonskog sporazuma, predstavnici tri strane nisu uspijele usuglasiti stavove i usvojiti zakon o državnim praznicima u BiH, tako da se 25. studeni ao dan državnosti BiH proslavlja samo u jednom dijelu BiH, na osnovu zakona bivše Republike BiH.
/HMS/
wpDiscuz