Njegov je krajnji cilj rehabilitirati zatvorenike od kojih će se većina vratiti u društvo
Zatvor usred snježne tundre, bez visokih zidova pod naponom, gdje zatvorenici povremeno odlaze u lov i hodaju divljinom, i koji mnogima, na prvi pogled, nalikuje na neki resort u divljini. Upravo takav zatvor na Grenlandu, imena Ny Anstalt i 265 kilometara ispd arktičkog kruga, otvoriti će svoja vrata 2019. godine.
Nuuk, glavni grad Grenlanda, sa svojih 17.000 stanovnika, smješten je na razmeđi mora, fjordova i planina, a na to će pogled imati i zatvorenici. Ideja iza ‘humanog zatvora’ jest rehabilitacija zatvorenika koja će se dešavati i kroz ‘okolinu’, a za to je bitan dizajn i arhitektura. Koliko je to god moguće ‘kopirati’ će normalan život kako bi zatvorenici pri povratku u društvo se manje stresno prilagođavali.
Zatvor na Grenlandu dio je jedne šire priče i problematike te pokušaja rješavanja iste. Grenland, nekada danska kolonija, ima 56.000 stanovnika od kojih je 88 posto Inuita, ili autohtonog stanovništva, dok je 12 posto danskog podrijetla. Pedesetih godina prošlog stoljeća Danci su napravili reforme kako bi natjerali Inuite da dosele u gradove. Omogućili su im pristup socijalnoj pomoći i iskorijenili ih iz njihove stoljetne ovisnosti o mesu i koži tuljana. Rastakanje tradicionalne zajednice pretvorilo se u ozbiljni društveni problem.
– Inuiti pate od istih simptoma kao i druge zajednice koje su prošle kroz kolonizaciju. Alkohol i alkoholizam često uzrokuju devijantno ponašanje i doprinose relativno visokim postotcima zločina – kaže Naaja Nathaniesen, jedna od čelnih osoba u kaznenom sustavu.
Najopasnije i psihički poremećene zatvorenike šalje se u Kopenhagen. Najčešće niti ne govore danski tako da im je izrazito teško komunicirati s zaposlenicima zatvora, odvjetnicima ili pak, radi daljine, primiti posjete obitelji.
U divljini Grenlanda samo je šest institucija s kapacitetom o 154 zatvorenika. Grenland ima vrlo jedinstven zatvorski sistem gdje mnogi zatvorenici mmogu raditi, studirati ili odlaziti u prirodu, no navečer se obvezno moraju vratiti. Upravo zbog toga niti jedan zatvor ne prima zatvorenike koji moraju biti u strožim uvjetima.
Nordijske zemlje su poznate po niskim stopama kriminala, na Islandu su tako 2015. bila tri ubojstva. No Grenland zbog spomenutih problema ima tri puta više prijestupnika nego ostatak nordijske regije. Kada Ny Anstalt otvori vrata stari zatvor u Nuuku, koji je građen 1960., će se zatvoriti, a s njime će nestati i praksa slanja zatvorenika u Dansku.
– Taj egzil u drugu zemlju s drugim jezikom i običajima je jako grub – kaže Nathanielsen. Priča i kako je 2013. na javnom natječaju pobjedila arhitektonska tvrtka Friis & Moltke and Schmidt Hammer Lassen, a arhitekti tvrde kako je to jedinstvena prilika da se uhvate u koštac s duboko ukorijenjenim problemima grenlandskog društva.
– Na nama je velika odgovornost – kaže šefica projekta Jette Birkeskov Mogensen.
Zatvor će, opisuje arhitekt Thomas Ruus Christensen, biti kao malo selo s rezidencijalnom četvrti, radnim mjestima, zgradom za obrazovanje i sport te bolnicom i crkvom.
– Biti će 76 ćelija, od kojih 40 zatvorenih, a 36 za zatvorenike koji imaju više slobode. Zatvorenici koji zasluže to pravo moći će ići u Nuuk i zaraditi plaću prije no što se navečer vrate u zatvor – kaže Christensen.
Ćelije imaju 12 metara kvadratnih i pozicionirane su da gledaju prema planini Sermitsiaq na susjednom otoku.
– Tehnologija ali i priroda onemogućuju bijjeg, no ovaj pogled će im barem omogućiti da u glavi pobjegnu, a to je istinski važno – kažu arhitekti. Zajedničke će prostorije ukrasiti lokalni umjetnici slikama pejzaža i rezbarijama životinja.
Zatvor se prostire na tri nivoa, a čuvari će supervizirati sve međusobne susrete zatvorenika kako ne bi bilo nasilja. Neće trebati nositi oružje što će im pomoći da se bolje povežu s zatvorenicima, a sve u cilju rehabilitacije.
– Na sjeveru postoji ta ideja da ljepota, pa onda i dobar dizajn, civiliziraju. U društvu je također izražen osjećaj povjerenja u državu institucije ali i jedni u druge – kaže profesorica kriminologija Yvonne Jewkes sa sveučilišta u Kentu.
Zlatni standard postavio je norveški zatvor Halden. Kapaciteta za 227 zatvorenika uključivao je teretanu, zid za penjanje, staze za trčanje, nogometno igralište, knjižnicu, glazbeni studio i obiteljsku kuću gdje su mogli doći prenoćiti članovi obitelji. Mnogi kažu kako je zatvor pretjerano liberalan te da oni koji krše zakon ne zaslužuju biti ‘u hotelu’.
wpDiscuz