Tko je prije 30 godina mogao zamislili da ćemo biti slobodna i neovisna država, a kamo li da ćemo za koja dva mjeseca predsjedati Europskim vijećem. Ali danas smo tu gdje jesmo i sve smo ovo postigli svojom upornošću, hrvatskim duhom i potpuno časno. Hrvatska u svijetu ima puno jači rejting nego što smo mi sami toga svjesni. Hrvatska, iako je mala, prepoznata je kao iznimno uspješna država“, izjavio je ministar vanjskih poslova Republike Hrvatske dr. sc. Goran Grlić Radman na otvaranju međunarodne konferencije Hrvatske paneuropske unije „Ishodi izbora za Europski parlament 2019. i izbori pred Europskom unijom – Prema predsjedanju Hrvatske u Vijeću Europske unije“ koja se do nedjelje održava u Splitu, prenosi HMS.ba
„Jedan od prioriteta Hrvatske je pomoć susjedima. Mi susjedima želimo olakšati put ulaska u Europsku uniju, ali se kriteriji moraju poštivati. Zato nam je važan zagrebački summit koji će se održati 6 i 7. svibnja i na kojem će se govoriti upravo o Jugoistočnoj Europi. Moramo voditi računa i o drugim zemljama, onima koje su u interesnoj zoni Rusije, Turske i drugih sila te im dati europsku perspektivu“, rekao je ministar. Pohvalio je i rad Hrvatske paneuropske unije dodavši da kad bi Međunarodna paneuropska unija bila država onda bi ona zapravo bila prva koja je priznala neovisnost Hrvatske. Ministar je na konferenciji sudjelovao i kao izaslanik predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar Kitarović i kao izaslanik premijera Andreja Plenkovića.
Stoga je kao izaslanik Predsjednice uručio odlikovanja predsjedniku Međunarodne paneuropske unije Alainu Terrenoireu i predsjedniku Njemačke paneuropske unije Berndu Posseltu za zasluge u promicanju Hrvatske, a posebno u zalaganju za Hrvatsku u procesu pristupanja Europskoj uniji. „Vjerujem u slobodnu, suverenu i neovisnu Europu. Želim moćnu Europu koju će uvažavati druge svjetske sile“, rekao je predsjednik Međunarodne paneuropske unije Alain Terrenoire. „Europa mora biti solidarna, a to znači i da treba poznavati svoje granice. Britanija odlazi i neka joj je sretno, ali vjerujem da će i Norveška i Švicarska, koje odavno primjenjuju standarde Europske unije, postati njezine članice. Posebno su nam važne zemlje jugoistoka Europe jer im je još 2003. na summitu u Solunu obećano da će sve ući u Europsku uniju, a svjedoci smo da neki ni danas to obećanje ne poštuju. Žalostan sam što je vlada moje zemlje zaustavila početak pregovara s Makedonijom i Albanijom i po povratku u Pariz uputit ću prosvjedno pismo u ime Paneuropske unije francuskom predsjedniku Emmanuelu Macronu te ću tražiti da promijeni svoj stav prema otvaranju pregovora“, rekao je Terrenoire. Ujedno je zaključio da je uvjeren kako će Republika Hrvatska vrlo uspješno predsjedati Vijećem Europske unije. „Pitanje europskoga identiteta leži u njezinoj kulturi, a ona se uči obrazovanjem. Klasična naobrazba i kršćanske vrednote temelj su te kulture i identiteta. Bez njih može biti budućnosti, ali ne i europske budućnosti“, kazao je u svom govoru predsjednik Hrvatske paneuropske unije i potpredsjednik Međunarodne paneuropske unije akademik Mislav Ježić.
On je između ostaloga govorio i o Brexitu naglasivši kako je Velika Britanija na Europsku uniju uvijek gledala samo kao na zajedničko ekonomsko tržište, ali nikad kao na političku zajednicu. „Upravo je Europska unija kao politička zajednica“, istaknuo je Ježić, „posebno važna u današnjim svjetskim okolnostima i odnosima“.
U panelu „Prema predsjedanju Hrvatske u Vijeću Europske unije“ govorili su i hrvatski zastupnici u Europskom parlamentu Željana Zovko i Karlo Ressler. Zovko je, čestitavši Terrenoiru i Posseltu na odličjima koje su dobili, kazala da se predsjedanje Vijećem Europske unije događa u ključno vrijeme. „Akteri s istoka, Rusija, Turska, Kina i zemlje Bliskoga istoka itekako su zainteresirane za jugoistok Europe. Zato se proširenje Europske unije strateški mora nastaviti na zemlje koje žele postati članice EU-a. To je za Hrvatsku ujedno i sigurnosno pitanje. Status Hrvata u Bosni i Hercegovini jedno je od tih sigurnosnih pitanja i bitno je da Hrvati u BiH dobiju svoja izborna prava“, dodala je Zovko. „Za mene nema dvojbe da je tema demografije u Europskoj uniji iznimno važna. Danas je Europa pala na 7 posto svjetske populacije, a predviđanja govore da bismo do kraja stoljeća mogli pasti na 4 posto. Tu treba pogledati i pitanje imigracija. Posljedice imigracija se održavaju na sigurnost, ali i socijalne sustave zemalja članica EU-a. Treća važna tema trenutno je proračun Europske unije. Rasprava oko njega odražava ukupnu situaciju i odnose u EU, proračunom se ostvaruju zacrtani ciljevi EU, a za mene je tu pitanje solidarnosti na prvom mjestu“, izjavio je Ressler na koncu prvog dijela konferencije.
Konferenciji su bili nazočni i počasni predsjednik HKD Napredak dr.Franjo Topić i dopredsjednik HKD Napredak Miroslav Landeka. Konferencija se održava pod pokroviteljstvom Predsjednice Republike Hrvatske, Ministarstva vanjskih i europskih poslova, župana splitsko-dalmatinskoga i gradonačelnika Grada Splita. Sponzori su konferencije Zaklada Hanns Seidel, Zaklada Konrad Adenauer, Ministarstvo vanjskih i europskih poslova, Ministarstvo kulture, Županija splitsko-dalmatinska, Grad Split i Turistička zajednica Grada Splita.
wpDiscuz