Španjolski list Confidencial piše kako je upravo Masova stranka Konvergencija i unija uputila Evropskoj komisiji nekoliko pitanja: može li Madrid spriječiti Katalonce u samoodređenju te može li suverena Katalonija postati dio jedinstvenog tržišta EU i eurozone
– Nezavisnost za Kataloniju? Samo preko mene mrtvog. Španjolska nije ni Jugoslavija ni Belgija. Čak i ako lav spava, ne izazivajte ga, jer će pokazati surovost dokazanu tijekom stoljeća – rekao je pukovnik španjolske vojske Francisco Alaman nakon što je priča o katalonskom pohodu do neovisnosti nakon velikih prosvjeda prije deset dana u Barceloni dobila nastavak u zahtjevu za financijsku neovisnost od Španjolske.
Sve podsjeća na Hrvatsku, čiji je zahtjev za neovisnost prije 41 godinu bio potaknut i željom za odvajanjem računa, prenosi Večernji. Slično kao i Hrvatska, i devetomilionska Katalonija, tvrde lideri, u središnji proračun daje više nego što iz njega dobiva, a sad je, kao najzaduženija pokrajina, bila prisiljena od Madrida tražiti pomoć od 5 milijardi eura.
Fiskalna neovisnost Katalonije, čiji bruto društveni proizvod iznosi 200 milijardi eura, zasad je daleko od ostvarenja jer je premijer Mariano Rajoy taj prijedlog odbio, ali Katalonci traže mogućnost da postanu članica Europske unije.
Pravo veta
Odgovor središnjih vlasti u Madridu stalno je isti, od neovisnosti ne može biti ništa, a španjolske nacionaliste podupire i vojska i kralj Juan Carlos. Ministar financija Jose-Manuel Garcia-Margallo katalonske zahtjeve za secesiju nazvao je nezakonitima i smrtonosnima te najavio da će Španjolska iskoristiti pravo veta na pokušaj Katalonije da postane članica EU.
Pukovnik Alaman, osim što je spomenuo Jugoslaviju, još je dodao ulje na vatru usporedivši krizu s onom 1936. godine uoči Građanskog rata i pohoda na vlast generala Francisca Franca. Usto, pozvao je vlast da se obruši na prosvjednike – u Barceloni ih je bilo 1,5 milijun – koje je nazvao lešinarima.
Premijer koristi krizu
Bivši zapovjednik vojske Pedro Pitarch kaže kako je to mišljenje duboko ukorijenjeno u velikom dijelu vojske te optužuje Madrid da s katalonskom dramom postupa katastrofalno.
– Gledamo li u propalu državu – pita se.
U međuvremenu je i katalonski lider Artur Mas, čija je stranka do sada zadržavala dvosmislen odnos prema odcjepljenju, zaoštrio retoriku, poletjevši na krilima prosvjeda koje sad prisvaja i govori kako je riječ o narodnom pokretu.
Španjolski list Confidencial piše kako je upravo Masova stranka Konvergencija i unija uputila Europskoj komisiji nekoliko pitanja: može li Madrid spriječiti Katalonce u samoodređenju te može li suverena Katalonija postati dio jedinstvenog tržišta EU i eurozone.
Priča o Kataloniji počela je 1714. godine kad je Filip V. ukinuo katalonske institucije, što je vraćeno 1931. godine, ali Franco ih je opet ukinuo. U Španjolskoj pokrajine uživaju različite stupnjeve autonomije.
Krizu je izazvao premijer Rajoy
Diplomati tvrde da je sve izazvao premijer Mariano Rajoy jer je pokušao iskoristiti krizu kako bi slomio snagu pokrajina.
Tako je pobuna u Barceloni izbila kad su Katalonci morali tražiti pomoć od Madrida iako tamo daju više.
U međuvremenu je cijela Španjolska došla na rub zbog krize i nezaposlenosti koja je dosegla 25 posto te se čeka da premijer Mariano Rajoy postigne s Bruxellesom dogovor o štednji.