Ivan Grbešić, pripadnik druge generacije hrvatskih iseljenika u Kanadi, izabran je u ponedjeljak na sjednici u Zagrebu za predsjednika Savjeta Vlade Republike Hrvatske za Hrvate izvan Republike Hrvatske.
Na početku sjednice drugog saziva vladina savjeta za Hrvate izvan Hrvatske bio je i premijer Andrej Plenković koji je poručio da želi jedinstvo hrvatskog naroda gdje god njegovi pripadnici živjeli, priopćeno je iz Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH..
Dodao je kako je vlada odlučna rješavati sva otvorena pitanja koja koče razvoj međusobnih odnosa. To su prije svega: stjecanje hrvatskog državljanstva, ostvarenje biračkog prava, te poboljšanje suradnje u području kulture, obrazovanja, očuvanja i njegovanja hrvatskog jezika i zajedničke povijesne i kulturne baštine.
Zvonko Milas, državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Hrvatske, naglasio je kako je Savjet osnovan kako bi se svake godine razmotrilo kakav je status hrvatskog naroda u domovini i svijetu i nakon toga donio zaključak “što želimo postići u narednom razdoblju”.
Novoizabrani predsjednik savjeta Grbešić zahvalio je na ukazanom povjerenju te istaknuo kako će unapređenje odnosa domovine i Hrvata izvan RH biti mogući tek “ako se svi okupljeni danas, zajednički prihvate posla i sve svoje snage usmjere na zajednički cilj”
Izabrano je i četvero potpredsjednika savjeta koji dolaze iz BiH, Mađarske, Švicarske i Australije.
Nakon izbora predsjednika i potpredsjednika na sjednici će se razmatrati mogućnosti unapređenja i jačanja suradnje na gospodarskom, znanstvenom, kulturnom i svim drugim poljima između Republike Hrvatske i Hrvata koji žive izvan njezinih granica. Poseban naglasak bit će stavljen na dio vezan uz mogućnosti unapređenja sustava učenja hrvatskog jezika za Hrvate izvan Republike Hrvatske, mogućnostima suradnje u okviru EU fondova, postupak dobivanja državljanstva i druga statusna pitanja.
Savjet Vlade RH za Hrvate izvan RH čine predstavnici hrvatskih zajednica iz cijelog svijeta koji zajedno s predstavnicima državnih tijela i institucija, Katoličke Crkve i organizacija civilnog društva u domovini imaju zadaću pomagati hrvatskoj vladi u kreiranju i provedbi politike, aktivnosti i programa u odnosu na Hrvate izvan Republike Hrvatske.
Članovi Savjeta iz redova pripadnika Hrvata izvan Hrvatske su predstavnici udruga, organizacija i institucija hrvatskih zajednica. To su osobe koje su uvažene u sredinama u kojima žive, angažirane na očuvanju i jačanju hrvatskog identiteta svojih zajednica i na unapređenju odnosa sa svojom domovinom. Imenovani su na prijedlog hrvatskih zajednica iz država iz kojih dolaze, na mandat od četiri godine i volonteri su.
Zastupljenost Hrvata izvan RH u vladinu savjetu određena je sukladno brojnosti i značaju Hrvata u dotičnoj državi, aktivnosti i povezanosti zajednice s Hrvatskom, kao i radu na afirmaciji ugleda i interesa RH. Tako Hrvati u BiH imaju devet, hrvatska manjina u europskim i susjednim zemljama 17, a hrvatsko iseljeništvo 29 predstavnika, kaže se u priopćenju.
Članovi Savjeta po položaju su i predstavnici državnih tijela i institucija u RH.