Za i protiv poziva strankama platforme na zasjedanje HNS-a

Kako doznaje Večernji list uspostavljene su dvije radne skupine koje usporedno rade na organiziranju zasjedanja HNS-a za koji se još uvijek ne zna tko će na njega biti pozvan. Unutar samog Predsjedništva Hrvatskog narodnog sabora ne postoji suglasje treba li na predstojeće zasjedanja pozivati ostale stranke izvan onih osam koje čine ovu instituciju, te napose kako se postaviti prema strankama koje čine dio aktualne vlasti u Federaciji BiH u sklopu političke platforme. Po jednome razmišljanju, koje je trenutačno u većini, na zasjedanja HNS-a ne bi trebalo pozivati stranke iz reda HSP-a, Narodne stranke Radom za boljitak ili pak SDP-a. Razloge za to pronalaze upravo u činjenici da je takvo što u suprotnosti s načelima HNS-a koji zagovara legitimnost hrvatskih predstavnika u vlasti što ove stranke ili njihovi dužnosnici definitivno nemaju. Oni smatraju da bi na taj način neizravno dao legitimitet dužnosnicima koji su u biti na sadašnje pozicije izabrani glasovima Bošnjaka. Druga, pak, skupina unutar HNS-a smatra, a o čemu je bilo rasprave i prigodom posljednje sjednice čelništva HNS-a u Mostaru, da bi se na zasjedanje trebali pozvati svi izabrani Hrvati s prostora cijele BiH, neovisno o tome kojoj stranci pripadali. Razloge za to vide u praksi čak i na zasjedanju koje je prvi put organizirano prije 12 godina u Mostaru također povodom krivotvorenja hrvatske političke volje i nametanja marginalnih političkih privjesaka u vlast.

Tada su, naime, bili pozvani svi Hrvati, pa čak i iz SDP-a koji je bio na čelu projekta izbacivanja Hrvata iz vlasti. Argumenti za poziv svih političkih predstavnika vezuju se uz to da bi eventualno nepozivanje nepozvanima dalo dodatne argumente o podjelama, postojanju podobnih ili nepodobnih Hrvata, ili pak da se ustručava čuti drukčije poruke. Kao moguće kompromisno rješenje jedan od prijedloga koga pozvati na zasjedanje je da se članovi stranaka koji do sada nisu sudjelovali u radu HNS-a jednostavno kao uvjet moraju prihvatiti rezoluciju HNS-a u kojoj se jasno definira hrvatska pozicija u BiH, ali i u institucijama vlasti.