Predsjedavajuća Kluba zastupnika SNDS-a u Zastupničkom domu Parlamenta BiH Sanja Vulić uputila je tri zastupnička pitanja ministru pravde u BiH Davoru Bunozi i predsjedniku Suda BiH Ranku Debevcu koja se odnose na rad i pravila Suda BiH i propise koji se tiču dužnosti Sudske policije.
Vulić je ministra pravde upitala po kojem osnovu su sudski policajci u srijedu, 6. prosinca, dozvoli da predstavnica OESS-a unese mobilni telefon u Sud BiH prilikom ročišta predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku, a potom da sjedi u sali gdje se održava glavni pretres?
– Tko je ćelavi policajac, koji je zalegao u stolicu kao da je na plaži i “duvao” Miloradu Dodiku za vrat? Po kom zakonu i podzakonskom aktu se sudski policajci ponašaju s nepoštovanjem ka predsjedniku Republike Srpske? – upitala je Vulić.
Vulić je u obrazloženju navela da su u srijedu, 6. prosinca, prilikom ročišta u predmetu protiv Dodika i vršitelja dužnosti direktora “Službenog glasnika” Miloša Lukića, sudski policajci imali selektivan pristup posjetiteljima Suda BiH.
– Dok su sve nas, uključujući i srpskog člana Predsjedništva Željku Cvijanović, predsjednika Vlade Republike Srpske Radovana Viškovića i sve ostale kontrolirali na ulazu, oduzeli nam telefone i sve potencijalno opasne predmete, damu plave kose, posmatrača u ime OESS-a pustili su sa telefonom, punom torbom koječega i uz sve to, smjestili je u samu salu sa sudcem, tužiteljima, optuženim…Po kom osnovu? – pita Vulić.
Ona je upitala po kom zakonu, s kojim pravom i tko je predstavnik OESS-a u odnosu na člana Predsjedništva BiH?
– Zašto Željka Cvijanović, srpska članica Predsjedništva ne može sjediti u glavnoj sali, već u posmatračnici sa svim ostalim posjetiteljima? – pita Vulić.
Na sve to, ukazala je Vulić, dogodio se i presedan kada se sudski policajac, više ležeći nego sjedeći, primakao toliko da je bukvlano “duvao za vrat” predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku.
– Iz sale broj šest gledano, taj policajac je bio poslednji, ćelav, a prvi do tužitelja. S kojim pravom i po kom zakonu se ponašao navedeni policajac tako bahato i uz to, znate li da se radi o legitimno izabranoj ličnosti, s podrškom od 300.180 glasova birača?
Što su ti birači za tog sudskog policajaca, ovce? Ministre, taj Vaš sudski policajac, subjektivno gledano, izgledao je kao netko tko će u sekundi odrubiti glavu predsjedniku Dodiku – navela je Vulić u pitanju upućenom Bunozi.
Ona je izrazila očekivanja da će Bunoza reagirati u skladu s etikom i moralnim načelima, a ne kako mu kaže “glas iz neke ambasade”.
Predsjednika Suda BiH Ranka Debevca Vulić je upitala po kom osnovu je predstavnica OESS-a prisustvovala u samoj sudnici uz optužene, obranu, predstavnike Tužiteljstva, imajući u vidu da nije stranka u postupku?
U obrazloženju se navodi da je prilikom ročišta u srijedu, 6. prosinca, u predmetu protiv Dodika i Lukića bila velika zainteresiranost javnosti, te i povećan broj posmatrača.
Ona je podsjetila da su prilikom ulaska u samo dvorište gdje se nalazi zgrada Suda BiH, sudski policajci svaku osobu detaljno pregledali, te da su svi posjetitelji telefone morali odložiti u sandučad za čuvanje, kao i bilo koji drugi predmet koji nije dozvoljeno unositi u sudnicu.
– Kako, po kom propisu i na osnovu koje privilegije je predstavnica OESS-a sjedila u samoj sudnici i uz to koristila telefon, sve dok mi iz galerije nismo reagirali i tom prilikom zaradili opomenu pred izbacivanje od sudske policije.
Kojim aktom se definira legitimnost predstavnika OESS-a, a ne srpskog člana Predsjedništva BiH ili predsjednika Vlade Republike Srpske? Zašto najviši dužnosnici nemaju priliku biti u samoj sudnici, a predstavnici OESS-a imaju? – navela je Vulić.
Je li se, upitala je ona, dogdio propust u radu Vaših zaposlenika ili Vam je američki veleposlanik u BiH Murphy rekao tko smije, tko ne smije i gdje biti?
Vulić je naglasila da niti u jednom članu Zakona o krivičnom postupku BiH nisu navedene “privilegije” za bilo koga, pa ni za predstavnike OESS-a.
– Gospodine Debevac, očekujem Vaš iskren odgovor jer se radi o ponižavanju i omalovažavanju ostalih osoba koje su prisustvovale glavnom pretresu, ali istovremeno govori o nekredibilnosti institucije, ukoliko Vi nemate druge argumente? – upitala je ona.
U drugom pitanju na adresu Debevca navodi se da prilikom posjete zgradi Suda BiH na više mjesta u holu stoji obavještenje po zidovima, kao i na samom ulazu da se “pošta Suda predaje u zgradi Tužiteljstva”.
– Što to znači? Zar Sud i Tužiteljstvo nisu odvojene institucije? Tko uopće pregleda, filtrira i signira poštu? Zar sve što je naslovljeno Sudu ne bi trebalo prvo Vama doći? Zar po zakonima Sud i Tužiteljstvo ne bi trebali raditi neovisno, nepristrasno i bez utjecaja jedni na druge? – upitala je Vulić.