Predložena Rezolucija Europskog parlamenta sadrži načela, koja je sadržavala i prošlogodišnja rezolucija EP, što znači da se ne napušta inzistiranje na smjeru federalizacije kao osnovnom načelu koje mora bizti poštovano pri uređenju Bosne i Hercegovine, smatra sociolog Ivan Vukoja, suradnik Instituta za društveno-politička istraživanja iz Mostara.
Govoreći za Hrvatski Medijski Servis o sadržaju predložene Rezolucije o nepretku BiH, koju bi Europski parlement trebao usvojiti do kraja travnja na zasjedanju u Strazbourgu, Vukoja je kazao kako je riječ o pozitivnom pomaku u politici međunarodne zajednice prema BiH, ima li se u vidu kakva je ta politika bila sve do usvajanje Rezolucije o BiH u EP prošle godine.
-Ono ošto je zagovornicima unitarnog modela ili centralističkog modela u BiH davalo vjetar u jedra upravo je bila ta podrška iz međunarodnih krugova i međunarodne zajednice ili njihova interpretacija te podrške do sada, koja nije eksplicitno spominjala koncept federalizma i zagovarala ovako otvoreno pravo i potrebu da Hrvati u BiH kao jedan od tri konstituvivna naroda imaju barem do kraja realiziranu kulturnu autonomiju. To je jedan standard koji pripada ne samo narodima već i svim zemljama EU. EU je nastala na poštivanju manjinskih prava i na ideji federalizma i zato je nezamislivo da bilo koja od članica EU ili EU u cjelini ne bi poštivali nečija kolektivna prava. Sada u BiH imamo situaciju, gdje Hrvati i čak i ta prava koja pripadaju nacionalnim manjinama ne mogu konzumirati, a onda se kao argument zašto je to tako kaže pa Hrvati su konstitivan narod, oni uopće nisu u kategoriji nacionalnih manjina, pojasnio je Vukoja za Hrvatski Medijski Servis.
Unitarna BiH nemoguća
On smatra kako je za BiH jedino riješenje federalizacija, jer je nemoguće da funkcionira kao unitarna država.
-Onaj tko zagovara centralizaciju, zagovara zapravo raspad BiH. Vjerujem da veliki dio tih grupa ili pojedinaca zagovara unitarizam jer misli da je to dobro za BiH, ali upravo je uloga medija i javnosti da mi u argumentiranoj javnoj raspravi dođemo do uvida da taj model ne gradi BiH, već je ruši i razgrađuje, kaže Vukoja.
No, napominje kako je glavni preduvjet za bilo kakve promjene ponovna uspostava povjerenja između tri strane.
-Među sva tri naroda postoje određeni strahovi od onih drugih, pri čemu je dio tih strahova uistinu nerealan. Dio strahova koje Hrvati imaju od majorizacije i asimiliacije su, ja vjerujem jednim dijelom nerealni, kao što su nerealni strahovi Bošnjaka da sad Hrvati žele nekakvu federalnu jedinicu kako bi je izdvojili iz BiH. Mislim da su to iraconalni strahovi i da se u jednoj normalnoj raspravi koja neće biti nabijena emocijama može doćii do uspostave jednog baznog povjerenja da se napravi društveni ugovor. Jer problem BiH je što ne postoji društveni ugovor o poželjnosti ove države jer se koncepti viđenja BiH dijametralno razlikuju, i to iznutra slabi državu i ne može dovesti do toga da se ona konstirutiura i da je ljudi, građani, narodi koji u njoj žive doživljavaju kao stabilnu.
Komentirajući to što predložena Rezolucija Europskog parlementa zahtjeva i programe na tri službena jezika na javnom rtv servisu BiH, Vukoja naglašava kako postoje načela koja su jasna i prepoznata i kojih se treba držati.
Ista načela u organizaciji države i javnog rtv servisa
-BiH je država tri konstitutivna naroda i to načelo koje vrijedi pri unutarnjoj organizaciji države, pri raspodjeli vlasti, treba vrijediti i pri organizaciji javnog servisa na način ako imamo tri naroda onda moramo imati i tri rtv kanala, kroz koje će se ti narodi moći u najvećoj mjeri identificirati.
-Nama treba televizija na kojoj mi možemo argumentirano i otvoreno razgovarati, primjerice o konceptu trećeg entiteta ili federalne jedinice s hrvatskog većinom. Ta emisija ne mora favorizirati taj koncept ali ne smije biti ni apriori protiv njega, da mi kroz takvu emisiju čujemo argumente jedne i druge strane i dođemo do nekog zajedničkog zaključka. Recimo to nikad nije bio do sad slučaj na Federlanoj televiziji, već se svaki pokušaj artikulacije problema sotonizirao, a u isto vrijeme na toj Federalnoj televiziji, koja bi trebala biti i hrvatska i koju dio nas plaća se radi emisija u kojoj se razgovara o političkoj autonomiji Sandžaka i Bošnjaka u Sandžaku, gdje je stav voditeljice i svih gostiju koji su bili u toj emisiji da je to nešto što je neminovno, što će se dogoditi i sad se samo razmatraju modeli i koraci kako da se do toga dođe. Znači postoji opći koncenzus na televiziji koja bi trebala biti i hrvatska televizija da se govori o političkoj autonomiji u drugim državama određenih područja ili naroda, protiv čega ja nemam ništa protiv, ali u isto vrijeme Hrvatima kao konstitutivnom narodu ili kao suvlasniku te televizije je onemogućeno da argumentirano govore o svojim legitimnimin zahtjevima. Mislim da je to nedopustivo i zato nam treba kanal na hrvatskom jeziku da bi mi unutar tog medijskog servisa mogli do kraja artikulirati svoje i političke zahtjeve i kulturne potrebe i tu sučeliti argumente s onima koji se možda s nama ne slažu. I možda ćemo onda kroz tu javnu raspravu koja će biti optimalna doći do nekih zaključaka. Ovako smo mi u potpunosti diskriminirani u medijskom prostoru i u političkom, i nama se kroz taj javni diskurs nastoje nametnuti rješenja koja mi politički ne prihvaćamo, kaže Vukoja.
Iracionalan otpor prema hrvatskom rtv kanalu
Tvrdnje kako se uspostava hrvatskog rtv kanala na javnom rtv servisu BiH neprihvatljiva, jer bi ona predstavljala dodatni trošak i jer bi to bila HDZ-ova televizija, Vukoja smatra besmislenim i nelogičnim.
– Problem s tom „argumentacijom“ koja dolazi iz političkog Sarajeva je što je ona logički neutemeljena i što ne proizlazi iz analize sustava i problema u kojem se mi nalazimo već iz nečijih emocija. Oni imaju emotivan otpor prema tome i onda izmišljaju razologe koji naprosto ne stoje. Dakle, nije uopće problem da se postojeći sustav reorganizira na način da imamo tri kanala i da troškovi budu manji nego što su sada. Zahtijev za trećim rtv kanalom nije zahtjev za dodatnim sredstvima iz kojih bi se taj kanal financirao već zahtjev za pravednijom i efikasnijom raspodjelom postojećih resursa i sredstava. Jedan od razloga zašto se traži reforma javnog rtv sustava je i što je on sam po sebi loše organiziran i neučionkovit i što ima velike troškove, glomazan aparat, loše je upravljiv i mislim da bi rtv sustav s tri rtv kanala bio jeftiniji i puno učinkovitiji, kaže sugovornik HMS-a.
Vukoja smatra kako će Hrvatska u Europskoj uniji biti vrlo aktivna i kako će njezina pomoć biti itekako značajna i efikasna osobito ako se usporedi s razdobljem dok je Hrvatska bila u procesu pristupanja EU.
Aktivna uloga Hrvatske
-Sad je Hrvatska članica EU i ona ima pravo i mogućnost dijelom voditi i svoju politiklui usklađenu s politikom EU i mislim da su i Hrvatska vlada i sva tijela u hrvaktskoj državi svjesna da je BiH njihov prioritet, a da je pitanje koje ima najveću težinu za BiH položaj Hrvata kao naroda. Ja sam siguran da će ta pomoć biti velika da će biti konstruktivna, da ćemo od nje imati koristi i isto tako sam uvjeren da to neće ići na štetu BiH kao države i da Hrvatska neće igrati nikakvu duplu igru, već sve što će zagovarati zagovarati će javno i na načelima koja su prihvaćena u EU i koja bi napokon i mi u BiH trebali prihvatit, jer nama Hrvatima odgovaraju ta pravila, jer mi ne tražimo ništa što nije europski demokratski standard, kaže Vukoja.
On smatra kako mogućnost za riješenje problema u BiH postoji, ali i upozorava:
-Ne treba misliti da će se procesi sami od sebe odvijati, već mi moramo sami sudjelovati u tome kao pojedinci i kao skupine i narodi i onda mislim da ima prostora i potencijala da se napravi BiH, koja če biti i po mjeri hrvatskog naroda.
wpDiscuz