EU očekuje da bosanskohercegovački lideri ubrzaju dogovore oko izbornog zakona kako bi se novi izbori u listopadu mogli održati po novom zakonu, stoga što bi se tek nakon toga mogla ostvariti učinkovita vlast u zemlji. Hrvatski ministar vanjskih i europksih poslova, Gordan Grlić Radman, jučer je nakon sastanka ministara vanjskih poslova zemalja članica Europske unije u Bruxellesu rekao da je zadovoljan raspravom zbog toga što je većina država članica podržala hrvatske argumente.
Politički analitičar i kolumnist Katoličkog tjednika, Josip Vričko, rekao je Hrvatskom Medijskom Servisu da izjava šefa hrvatske diplomacije dolazi u pravom trenutku, poglavito zbog toga što se, kako pojašnjava, stav većine zemalja članica Europske unije o nužnosti izmjene aktualnog Izbornog zakona teško probija do dijela Bosne i Hercegovine koji je pod (medijskom) kontrolom tzv. probosanskih snaga.
Naime, u ozračju koje je stvoreno, gotovo je normalno dovoditi u pitanje čak i konstitutivnost Hrvata, pri čemu je glasnogovornik te skandalozne teze drugi (ili možda prvi) član Predsjedništva BiH izabran bošnjačkim glasovima, „građanin“ Željko Komšić, čija predizborna kampanja ne bi li i po četvrti put na prijevaru sjeo u hrvatsku fotelju, traje već mjesecima. Jasno, jer tako se, po sarajevskoj svekolikoj nomenklaturi, postaje „pošteni Hrvat“, rekao je Vričko.
Sugovornik HMS-a pojašnjava da je u tom kontekstu vrlo važan i stav Hrvatske, članice EU, kako će uvijek stajati iza stavova i zaključaka Hrvatskog narodnog sabora.
Uistinu, kao što je to i kazao ministar Grlić Radman, izbori (samo) radi izbora, ne bi imali nikakva smisla, osim što bi dodatno pogoršali situaciju u Bosni i Hercegovini, istaknuo je Vričko.
Osvrnuo se i na gotovo unisone izjave političkih aktera iz Sarajeva koji su osudili zaključke Hrvatskog narodnog sabora o tome da trenutačno nema uvjeta za održavanje zakonitih izbora u BiH, a sve u kontekstu najnovijih vijesti iz Bruxellesa.
A stav bošnjačkih političara, takozvanih i samozvanih probosanaca kako se o (ne)održavanju izbora neće odlučivati u Zagrebu, zapravo je – nakon ovotjednih vijesti iz Bruxellesa – autogol. Istina, neće se odlučivati u glavnom gradu Hrvatske, ali su hrvatski dužnosnici u prigodi na pravom mjestu kazati prave stvari. I plodove toga vidimo!, kategoričan je Vričko.
Spomenuo je i pojavu u javnom prostoru koju je nazvao “iracionalnim strahom u Bošnjaka.”
„Probosanske“ snage se naprosto moraju – svoga dobra radi – prestati ponašati tako što prizivaju EU (samo) kad im to po njihovu sudu odgovara, a kad vide kako tomu nije tako, onda – kao Srbi 90-tih – promoviraju priču kako je cijeli svijet protiv njih. Pa, nije li, uostalom, i visoki predstavnik Christian Schmidt, i prije negoli je došao u Sarajevo, od bošnjačkog političko-obavještajnog podzemlja proglašen sumnjivim licem. A sve zbog ordena kojima ga je svojevremeno odlikovala Republika Hrvatska. Iracionalan je, zapravo, strah u Bošnjaka od najmalobrojnijeg konstitutivnog naroda, rekao je Vričko.
Sugovornik HMS-a pojašnjava da je važno primijetiti kako bošnjački politički predstavnici ili samozvane probosanske snage odluke Venecijanske komisije prihvaćaju samo kad im to odgovara.
Slijedom rečenog, a na dijelu je gotovo nezapamćena homogenizacija i croatofobija bošnjačkih političara koju ponajbolje ilustrira to što su vječito posvađani Izetbegović i Radončić opet zajedno u srazu protiv trećeg entiteta, nije lako biti optimist uoči nastavka pregovora, rekao je Vričko, te zaključio:
“No nakon izvanredne sjednice HNS-a hrvatska politika nema više pravo na uzmak. Nikada se više ne smije doći u poziciju da bilo tko govori kako će Hrvatima nešto dati, kako ima razumijevanja za (njihove) frustracije, ili slične demagoške gluposti. Hrvati moraju uzeti ono što im pripada. Odmah! Mrcvarenje s Izbornim zakonom doista predugo traje”, kazao je Vričko./B. G./HMS/
wpDiscuz
