Published On: Pon, ožu. 27th, 2017

Vježbanje bosanske multietičnosti na bugojanski način

U Bugojno je prije rata živjelo 16.031 ili 34,18 posto Hrvata, dok ih danas u toj općini živi manje od trećine od tog broja, točnije 5.767 stanovnika. Što se dogodilo s Hrvatima Bugojna?

Taj broj stanovnika drastično se promijenio kao posljedica rata. Stavljanje Bugojna pod kontrolu Armije BiH, iz Bugojna je nestalo oko 10 tisuća Hrvata. Najveće protjerivanje Hrvata iz ove općine dogodilo se 1993. godine. Za brojna ubojstva, nestanke Hrvata i zatvaranje u logore kao što je bio stadion Iskre nema zakonskih odgovaranja izuzev sporadičnih sudskih procesa koji, sad zasad, ne vode ničemu, jer nositelji tih zala ostaju netaknuti zbog političke zaštite, prenosi Ramski vjesnik.

Iako su Hrvati ostali katastarski većinski vlasnici zemljišta na području općine Bugojno, represija se nastavlja na različite načine.

Nekom čudnom politikom Hrvate se nagovaralo da se ne vraćaju u svoje mjesto. S druge strane njihova imovina je spaljena, opljačkana ili jednostavno otuđena. Stvorila se neka „sluđenost“ koja je jedno vrijeme rezultirala prevelikom otuđenosti. Tek u zadnjih nekoliko godina Bugojanci, razasuti po cijelom svijetu, sve više dolaze i obnavljaju svoje domove. Međutim, na njih se vrše različiti pritisci.

Kako doznajemo od nekih povratnika u Bugojanska prigradska naselja česti su slučajevi kojekavih zastrašivanja pa i bespravnog korištenja i otimanja imovine.

U svim tim zastrašivanjima koriste se različite metode, od dovođenja stranaca u pojedina naselja, korištenje zemljišta i objekata u privatne svrhe pa do psiholoških pritisaka. Također su česti slučajevi kada se imovina prodaje pod pritiskom po izrazito niskim cijenama.

Stari Bugojanci se ne slažu s ovom nekomčudnom politikom i stalno prizivaju vremena kada su lijepo živjeli sa svojim susjedima i čeznu za danom kada će se ponovno vratiti.

U silnim političkim previranjima u BiH u zadnje vrijeme, Hrvate Bugojna kao i Posavine i drugih dijelova BiH, u potpunosti se zaboravlja.

Taj zaborav upućuje samo na davno započete projekte prije rata, a jedini koji snose posljedice su mali ljudi koji nisu htjeli poslušati i provoditi projekt.

Dokle tako?  

Pošalji ovaj članak prijateljima:

Pravila ponašanja na Poskok.info ilitiga po stranjski Disclaimer