Do danas smo imali jednu lekciju iz postdaytonske političke prakse pokretanja vitalnog nacionalnog interesa u FBIH. Ona je glasila: Želja malog naroda da ima TV kanal na vlastitom jeziku, kontrarna je vitalnom interesu velikog naroda. Od danas imamo i lekciju 2: Želja jednog naroda, da sam sebi bira svoje predstavnike, kontrarna je interesu velikog naroda. Koji smatra da biranje predstavnika drugima, jeste ukras demokracije.
Ova odluka uvod je u novu fazu postdaytonske BIH i najava nove političke krize. BIH uskoro postaje zemlja bez Izbornog zakona. A izbori dolaze 2018-e. Ova blokada bošnjačkih zastupnika svakako će unazaditi odnose među narodima u BIH koji se mukotrpno grade. No oni koji su danas stajali na braniku “vitalnog nacionalnog interesa” ne brinu o tome. Premda je narod vitalan. I nacionalno svjestan. Samo što ga je sve manje tu. I sve više preko granice…
Kad se Građanstvo i građanski principi brane “nacionalim interesom”
U Domu naroda Parlamenta BiH danas se dogodilo ono što se i očekivalo-Klub Bošnjaka povukao je vitalni nacionalni interes na Prijedlog izmjena i dopuna Izbornog zakona kojeg su uputili izaslanici iz Kluba hrvatskog naroda u žurnoj proceduri, javlja izvjestitelj Hrvatskog Medijskog Servisa.
Radi se o izmjenama koje predviđaju novi način izbora članova Predsjedništva BiH iz Federacije i to kroz tri skupine općina kako bi se došlo do legitimnih predstavnika u ovom tijelu. Također, izmjenama se predviđa i drugačiji izbora izaslanika u Dom naroda Parlamenta Federacije i to na način da se svakom konstitutivnom narodu (i ostalim) u svakoj županiji dodjeljuje točno onoliko glasova koliki je udio stanovnika tog konstitutivnog naroda (i ostalih) u nekoj županiji prema ukupnom broju stanovnika tog naroda u Federaciji BiH. Time bi se došlo do istinskog legitimnog predstavljanja naroda te bi se istodobno provela presuda Ustavnog suda koja je potvrdila kako popunjavanje Doma naroda nije u skladu s konstitutivnošću naroda te kako je danas moguće da predstavnike jednog naroda biraju predstavnici drugog.
Bošnjačko objašnjenje
Tijekom rasprave, prvo o samom hitnosti procedure, nije se mogao čuti nikakav protuprijedlog bošnjačke strane, a nakon što su izmjene izbornog zakonodavstva ušle u hitnu proceduru, Klub Bošnjaka je jednoglasno odlučio povući vitalni nacionalni interes.
Halid Genjac, predsjedavajući Kluba Bošnjaka tijekom iznošenje obrazloženja kazao je kako se radi o prijedlogu koji tretira tri tematske cjeline-izbor članova Predsjedništva, izbor izaslanika u federalni Dom naroda te grad Mostar. Kada je riječ o Predsjedništvu BiH on je objasnio kako je za prijedlog hrvatskih izaslanika udaljeniji od europske konvencije u odnosu na postojeće stanje jer tretira izbor isključivo bošnjačkog i hrvatskog člana Predsjedništva u područjima koja su ustrojena “skoro isključivo po etničkom principu”.
Kada je riječ o izboru izaslanika u federalni Dom naroda on je kazao kako Ustav predlaže da se iz svake županije u Dom naroda bira po jedan izaslanik iz svakog od naroda ukoliko je izabran u županijsku skupštinu. Pritom je poručio kako prijedlog hrvatskih izaslanika predlaže izbor bez ovog principa, kazavši kako u tom slučaju u Dom naroda ne bi mogli biti birani Bošnjaci iz Posavske i Herceg-Bosanske županije.
I u slučaju grada Mostara Klub Bošnjaka je pronašao zamjerke zbog kompenzacijskih mandata i višečlanih izbornih jedinica, a što je, smatraju u suprotnosti sa Izbornim zakonom.
Jedinstvo Hrvata
Danas se na Domu naroda, pak, vidjelo jedinstvo hrvatskih izaslanika koji su jasno naglasili kako prijedlog izmjene izbornog zakonodavstva rješava izuzetno važnu problematiku te kako se radi o pokušaju ostvarivanja legitimnog predstavljanja naroda. Predsjedatelj Doma naroda i izaslanik u Klubu Hrvata Bariša Čolak podsjetio je kako se o ovom pitanju razgovara već dugo te su svi hrvatski prijedlozi dobro poznati.
Čolak je naglasio kako se bližimo roku do kojeg je potrebno provesti presudu Ustavnog suda o konstitutivnosti naroda u kontekstu izbora u federalni Dom naroda te je upozorio kako nikomu nije u interesu da ulazimo u izbornu godinu bez rješenja ovih pitanja kao i bez jasnih kriterija na osnovu kojih bi se izborni rezultati mogli implementirati.
Izaslanik u Klubu Hrvata Mario Karamatić kazao je kako nije čuo da je netko drugi osim Hrvata ponudio neko drugo rješenje te je naglasio kako je ovo pokušaj da se osigura legitimno predstavljanje naroda u BiH. Kazao je i kako ne smatra da je ovime povrijeđen vitalni nacionalni interes Bošnjaka, osim ukoliko se i dalje želi da jedan narod dominira i drugom bira predstavnike. Karamatić je poručio kako je prijedlog Hrvata pokušaj spašavanja BiH te kako ta zemlja nije isključivo ni bošnjačka ni srpska ni hrvatska.
Tijekom rasprave o hitnosti procedure izaslanik u Klubu Hrvata Martin Raguž kazao je kako je Izborni zakon nakon Ustava najvažniji akt te daljnje guranje glave u pijesak i izbjegavanje s ovim izazovima znači nastavak agonije. Raguž je posebno istaknuo činjenicu da su Hrvati predložili rješenje koje je upućeno u institucije te kako je Izborni zakon nakon Ustava najvažniji akt te daljnje guranje glave u pijesak i izbjegavanje s ovim izazovima znači nastavak agonije. Raguž je kazao kako su Hrvati predložili rješenja u institucije te traže razgovor te kako to drugi moraju uvažavati. On je i izrazio stav da oko ovog pitanja koje izuzetno bitno postoji hrvatski konsenzus te kako ne stoje ranije kritike prema kojima Hrvati ne znaju što hoće. Prema proceduri, zahtjev Bošnjaka na kraju će završiti pred Ustavnim sudom BiH. /HMS/