TITULU najgore županije po pitanju procijepljenosti trenutno nosi Splitsko-dalmatinska županija.
Prema podacima objavljenima na interaktivnoj karti HZJZ-a, tek 31.68 posto stanovništva te županije primilo je dvije doze cjepiva protiv koronavirusa, dok je na razini cijele države to učinilo 40.18 posto ukupne populacije. Tragom te informacije prošetali smo centrom Splita kako bismo pokušali saznati što ljudi misle o cjepivu, planiraju li se cijepiti i ako ne, zašto ne.
Pitali smo Splićane o cijepljenju: “To je otrov”
Neki kažu da se bolja zaštita može postići zdravom hranom. Drugi takvima govore da su ograničeni
Većina naših sugovornika kazala je da ne želi primiti cjepivo.
Dok jedni vjeruju da korona ni ne postoji, drugi govore da je stvarna, ali da se bolja zaštita može postići konzumiranjem voća i povrća nego cijepljenjem. Postoje i oni koji smatraju da se ne moraju cijepiti zato što su mladi.
Jedan muškarac nam je rekao da je korona ustvari izlučevina nastala u organizmu kao posljedica zaprašivanja iz aviona i GMO hrane, a koju ispuštamo kroz našu sluz, pa se to na PCR testu prikaže kao virus.
Naišli smo i na osobe koje su se cijepile i ne vide u tome ništa loše, pa i na one koji tvrde da su ljudi koji odbijaju cjepivo zapravo – mentalno ograničeni.
Najgore stanje je na selima u Zagori, ali i u Solinu i Kaštelima, dok prosjek popravljaju otoci
U Splitu je dvije doze primilo tek 34 posto stanovništva, a još gora statistika je u okolnim naseljima. U Podstrani 23 posto, u Solinu i Kaštelima po 25 posto. Najmanje stanovništva cijepilo se u Dicmu i Otoku kod Sinja, njih tek 17 posto. Ruralni krajevi Splitsko-dalmatinskoj županiji ruše prosjek. Na karti HZJZ-a ondje je sve u crvenom, što znači da su im brojke od 20 do 29 posto.
Zanimljivo, općina Sutivan na Braču prešla je državni prosjek s 50.16 posto cijepljenih osoba, a Sućuraj na Hvaru ga prati s 53.39 posto. Splitsko-dalmatinskoj županiji prosjek popravlja i otok Vis, u čijim gradovima je procijepljenost također veća od 50 posto.
wpDiscuz
