Published On: Sub, lis 13th, 2012

VIC GODINE: Nobelova nagrada za mir Europskoj uniji

Europska unija je ovogodišnji je dobitnik Nobelove nagrade za mir, priopćio je jučer peteročlani Nobelov komitet u Oslu, ističući da se najprestižnija svjetska nagrada dodjeljuje EU prevashodno zbog njenih šezdesetogodišnjih zasluga u stvaranju mira, pomirenja i razvoja u Europi.

Predsjednik Nobelovog komiteta, istaknuti norveški političar i aktualni glavni tajnik Vijeća Europe Thorbjorn Jagland posebno je istakao da se nagrada dodjeljuje ljudima u EU koji su doprinijeli pomirenju vjekovnih neprijatelja – Francuske i Njemačke. Jagland je podsjetio da su europski narodi prošli kroz mnoge ratove, da je poslije strahovitih patnji tijekom Drugog svjetskog rata nastala potreba za stvaranjem jedne nove Europe u kojoj je danas rat nezamisliv.

“U 70 godina Francuska i Njemačka ratovale su tri puta. Danas je rat između Francuske i Njemačke nezamisliv. To pokazuje da je danas moguće graditi mostove i da dva povijesna neprijatelja kroz planiranu suradnju i vraćanje međusobnog povjerenja mogu biti saveznici “, obrazložio je Jagland, istaknuvši da je Europa od” ratnog kontinenta postala kontinent mira “.

On je posebno naveo da su zemlje na Balkanu, gdje su vođeni ratovi, našle svoje demokratske korijene u Europskoj uniji. “Granice između istoka i zapada su uklonjene a time i etnički sukobi.”

On je apostrofirao povijesnu perspektivu ove nagrade kao šansu drugim nacijama koji žele članstvo u EU. Kao primjer naveo je Hrvatsku koja će naredne godine postati članica familije europskih naroda, pregovara se s Crnom Gorom, a Srbiji je dat status kandidata za članstvo u EU.

“Prije samo nekoliko godina ovi narodi su se međusobno ubijali”, istakao je on i potom naveo značaj i ulogu EU u demokratizaciji njenih članica poput Grčke, Portugala i Španjolske. “Činjenica da je Turska jedan od kandidata za ulazak u EU unaprijedila je demokraciju i ljudska prava u ovoj zemlji”, pojasnio je Jagland izrazivši nadu da će ova nagrada doprinijeti procesu pomirenja, posebno na Balkanu gdje još nije riješeno pitanje statusa Kosova, kao i nerazjašnjeni odnosi u Bosni i Hercegovini

Jagland je objasnio da se Nobelov komitet nije bavio trenutnom ekonomskom krizom u EU, ali da je fokus stavio na najvažnije aktivnosti zajednice europskih naroda – borbu za mir i pomirenje.

Nakon objavljivanja da je EU dobila titulu mirovnjaka godine, politička i laička javnost i ovog puta podijelila se na dva oštro suprotstavljena tabora. Pristaše smatraju da je EU sposobna da stvori mir i stabilnost na kontinentu čiju su povijest stotinama godina obilježavale borbe i krvavi ratovi za teritorije. Sa druge strane, kritičari smatraju da zajednica europskih naroda svojim djelima nije doprinosila miru već je poticala sukobe.

Prva reakcija iz norveškog pokreta “Ne Europskoj uniji”, ovdašnje najmasovnije organizacije koja se protivi ulasku Norveške u EU, bila je da je odluka Nobelovog komiteta “šokantna i apsurdna”.

“Ne shvaćamo kakav humanitarni rad predsjednik i njegov odbor vide u činjenici da na tisuće ljudi gladuje na ulicama Atene, da na tisuću izbjeglica iz Afrike umiru u Sredozemnom moru pokušavajući prebegnu u Europu”, izjavio je Jens Kil, jedan od vodećih aktivista ovog pokreta .

Norveški premijer Jens Stoltenberg čestitao je EU, ali je istodobno naglasio da ovaj potez neće otvoriti pitanje norveškog potencijalnog ulaska u EU.

“Norveška vlada nema utjecaja na rad Nobelovog komiteta. EU je pridonijela miru i demokraciji neovisno od norveškog članstva. Ova nagrada neće promijeniti odnos Norveške i EU “, rekao je norveški premijer.

Po ocjeni Heming Olausena, čelnika pokreta “Ne EU”, protivnici ulaska Norveške u EU smatraju ovu odluku Nobelovog komiteta “izravnom provokacijom zato što mnogi EU vezuju za sve drugo samo ne za mir, EU ih više asocira na socijalne nemire, rat i bijedu” .

“Ovaj gest može predstavljati revanš elitama. Politički vrhovi u SAD i Europi doživjet ovaj čin kao dobar, međutim većina naroda neće prihvatiti ovakvu odluku Nobelovog komiteta “, smatra Olausen.

Norveška nije članica EU i višedecenijski je snažni protivnik učlanjenja u familiju europskih naroda. Njeni političari pokušali su dva puta da zemlju uvedu u EU, ali se narod na dva referenduma 0,1972 i 1994. masovno odazvao i velikom većinom rekao “ne” EU.

Jedan od najvećih ovdašnjih kritičara rada norveškog Nobelovog komiteta, profesor i publicista Frederik Hefermel, autor više knjiga o zlouporabi posljednje volje Alfreda Nobela (njegove najnovije djelo nosi naslov “Nobelova nagrada za mir – vizija koja je nestala”), smatra da je gesta dodjele titule mirovnjaka godine EU paradoksalan jer EU ogromne resurse ulaže u stvaranje vojne sile.

“Očigledno je da je EU nastala kao jedan snažni vojni blok kako bi parirala moćnoj američkoj armiji i kako bi se koliko-toliko uspostavio vojni balans u svijetu”, smatra povjesničar Hefermel.

Otkako se od 1901. godine provodi oporuku švedskog izumitelja i industrijalca Alfreda Nobela, dodjelu njegove nagrade za mir redovito prate kontroverze, oštre kritike, nezadovoljstvo i neslaganja. Nobelova nagrada za mir, koju čine diploma, zlatna medalja sa likom Alfreda Nobela i novčani iznos od 10 milijuna švedskih kruna (1,2 milijuna eura), biće uručena predstavnicima EU 10. prosinca, na dan Nobelove smrti, na tradicionalnoj ceremoniji u gradskoj Skupštini u Oslu.