Kolinda Grabar-Kitarović je uspjela nemoguće: SAD se aktivno vraća na prostor jugoistočne Europe, a ključni prilog toj tezi se nalazi u činjenici da 25. studenoga na poziv hrvatske predsjednice u Zagreb stiže Joe Biden, potpredsjednik SAD-a i ekspert State Departmenta za jugoistočnu Europu.
Ovaj posjet Joea Bidena Hrvatskoj je uistinu iznenadan, neočekivan i ekskluzivan, jer se gotovo nikada ne događa da američki potpredsjednik kad dolazi u Europu posjećuje samo jednu državu. Ovaj put će Biden doći u Zagreb na izvanrednu konferenciju zemalja koje okuplja inicijativa „Brdo-Brijuni“ koji inače jednom godišnje okuplja šefove država jugoistočne Europe i pritom će imati bilateralni susret s hrvatskom predsjednicom Kolindom Grabar-Kitarović.
Neuralgične točke
Dolazak Bidena i njegov razgovor u četiri oka sa hrvatskom predsjednicom definitivna je kruna prve godine mandata Grabar-Kitarović, koja je očito uspjela dobiti snažni angažman SAD-a na rješavanju problema jugoistoka Europe, što do sada niti mnogim puno većim i snažnijim državama nije uspjelo.
Amerika, naime, sukladno Obaminoj doktrini izlazi i odlazi sa svih neuralgičnih svjetskih žarišta koliko god to može, Balkan je tu godinama bio prioritet u odustajanju od daljnjeg angažmana. Upravo je u tom smislu pravi podvig činjenica da je Kolinda uspjela animirati Obaminog zamjenika da posjeti Hrvatsku i tako otvori mogućnost da Amerika svojim angažmanom utječe na ovdašnje zapletene probleme koje, kako vidimo, Europa nije u stanju riješiti. U prvom redu mislim na BiH!
Joe Biden tako stiže u Zagreb s novom vizijom američkog pogleda, ponajprije na BiH, što je povijesno važno s obzirom da je Amerika bila „i otac i majka“ dosadašnjeg ustroja BiH. To bi moglo biti prvi put, nakon punih dvadeset godina, da bi se Amerika mogla ponovno uključiti u rješavanje problema BiH, i to bi mogao biti nagovještaj svojevrsnog novog Daytona 2.
O potrebi novog Daytona godinama se govori i u međunarodnim krugovima, ali je sve do sada upravo Amerika odbijala bilo kakav angažman u tom smislu i zato će biti iznimno važno čuti američkog potpredsjednika na tu temu. Snažna ruska podrška secesionističkim nastupima srbijanskog čelnika Dodikazacijelo je bila jasan signal SAD-u da se mora odlučno angažirati ne želi li dopustiti raspad države čiji je glavni staratelj, pa i čimbenik upravo SAD. U isto vrijeme Amerika uočava snažan proces islamizacije bošnjačkog dijela BiH, kao što decentno već duže vrijeme upozorava na probleme koje donosi povratak boraca ISIL-a koji se vraćaju u BiH.
Ruske blokade
U tom smislu dolazak Bidena se može promatrati kao nagovještaj novog Daytona 2. S druge strane, može se očekivati da će Biden dati snažnu podršku Crnoj Gori koja bi za dva tjedna trebala postati članica NATO pakta uz sve glasnija protivljenja Rusije. U tom smislu, prosvjedi u Podgorici sugeriraju da su aranžirani u prvom redu iz beogradske i moskovske perspektive, te smjeraju smjenu Đukanovića, prvenstveno kako Crna Gora ne bi uspjela postati članica NATO pakta.
Biden bi ovu prigodu mogao iskoristiti i da pokaže jasno jugoistočnoj Europi američke poglede na buduću Srbiju, ali i američki pogled na stalne albansko-makedonske prijepore. Glede Hrvatske, Joe Biden bi u prvom redu mogao izraziti podršku i spremnost na suradnju glede afirmacije uspravnice „Jadran-Baltik-Crno more“ jer je Amerika u kontekstu stalnih trvenja s Rusijom zainteresirana da taj prostor ima pouzdanu sigurnosnu dimenziju.
Nakon prvog susreta s njemačkom kancelarkom Angelom Merkel, nakon čega su s njom slijedila tri kraća susreta u sklopu zasjedanja opće skupštine UN-a, nakon susreta s američkim predsjednikom Obamom, nakon susreta s ruskim čelnikom Putinom, hrvatska predsjednica je na najvišoj razini bila pozvana i u Kinu, koja je prepoznala vlastiti gospodarski interes u uspravnici „Jadran Baltik-Crno more“ koju je upravo Kolinda promovirala i osmislila.
Dolazak Kineza
U tom kontekstu valja naglasiti da upravo danas na Pantovčak stiže delegacija kineske komunističke partije koja redovito posjećuje države prije velikih investicijskih ciklusa kineskog gospodarstva u inozemstvu. Dakle, nakon svih tih susreta ishoditi ovakav ekskluzivan posjet američkog potpredsjednika Hrvatskoj, kao i bilateralni susret američkog potpredsjednika s hrvatskom predsjednicom, uistinu je diplomatska aktivnost kakvu Hrvatska još nije vidjela.
Prekretnica za BiHU svakom slučaju ovaj posjet je iznimno značajan za Hrvatsku, mogao bi biti prekretnica za budućnost BIH, a nesumnjivo će biti odlučujuće ohrabrenje za Crnu Goru koja upravo vodi svoju ključnu sigurnosnu bitku. |
Pravi lider regijeOpće prihvaćanje hrvatske predsjednice na svim stranama svijeta događa se stoga jer se Hrvatska kroz njezine inicijative prometnula u pravog lidera i odmaknula od provincijalno pasivnog držanja Ive Josipovića koji se nije znao maknuti iz Beograda. Kolindin projekt „Jadran-Baltik-Crno more“ objedinjuje zemlje srednje Europe, dajući joj neke posve nove perspektive. Sada ravno u Zagreb podršku dolazi dati drugi čovjek Amerike, a državni vrh Kine šalje eminentno izaslanstvo u Zagreb nakon što je hrvatska predsjednica već posjetila Kinu. I sve to za samo devet mjeseci i sve to zapravo posve sama, bez realne pomoći Vlade koja se zabavlja puno trivijalnijim pitanjima. |
LNG na Krku strateška točkaNe treba zaboraviti da „Baltik-Jadran-Crno more“ u energetskom smislu riječi kao glavnu stratešku točku ima LNG na Krku i da su za taj projekt zainteresirane sve zemlje ove asocijacije, ali i neke izvan nje. Očekivana podrška Amerike inicijativi „Jadran-Baltik-Crno more“, nakon što su joj snažnu podršku dali predstavnici Unije, pretpostavlja u tehničkom smislu da bi se u sljedećih nekoliko mjeseci mogao organizirati svojevrsni osnivački skup, kako bi prvi zadaci krenuli u realizaciju tijekom iduće godine. |