Nakon što završe diplomske studije, sve više studenata u Bosni i Hercegovini odluči nastaviti školovanje i na poslijediplomskim, odnosno doktorskim studijima. Mnogi se odluče i za usavršavanje u inozemstvu, kako bi se s potrebnim znanjima i kompetencijama vratili u svoju zemlju. Mogućnosti su raznolike.
Prorektorica za međunarodnu suradnju Univziteta u Sarajevu (UNSA) prof. dr. sc. Enita Nakaš kazala je Feni kako se strategija Univerziteta u Sarajevu, u domenu internacionalizacije, temelji na načelima “brain gain”, zbog čega su maksimalno posvećeni kratkoročnim programima razmjene.
– UNSA ima preko 200 IIA s partnerima iz EU, a pozivi se objavljuju dva puta tijekom godine. Na poziv se mogu prijaviti studenti trećeg ciklusa. Osim ovoga, studenti trećeg ciklusa studija se mogu prijaviti na ljetne škole za doktorande, za praksu te za istraživanja ovisno o potpisanom ugovoru s drugim partnerskim univerzitetom – dodala je prorektorica Nakaš.
Značajno je istaći da UNSA kroz cjelogodišnje aktivnosti promovira potpisivanje IIA, kako bi ponuda programa razmjene bila prilagođenija potrebama pojedinih fakulteta tj. potrebama studenata.
– Kada je u pitanju broj doktoranada UNSA na razmjeni, dolaznih je bilo 13, a odlaznih 12 tijekom prošle godine. S obzirom na druge navedene mogućnosti razmjene za doktorande (praksa, obuka i sl.) brojevi nisu potpuno precizni, a zapravo su veći od ovih navedenih – ocijenila je ona.
Osim navedenih mogućnosti, prorektorica Nakaš ističe kako se na Univerzitetu u Sarajevu provode i cotutelle doktorati, što podrazumijeva da se doktorska teza radi na najmanje dva univerziteta, a doktorand po završetku dobije diplomu s oba univerziteta na bazi jedne doktorske teze.
– Ostale ponude za doktorande, u smislu obavljanja cjelokupnog studija izvan BiH, uglavnom temeljimo na otvorenim pozivima koje objavljuje Minsitarstvo civilnih poslova BiH, Ministarstvo vanjskih poslova BiH, te pozivima veleposlanstava – rekla je prorektorica.
SUM potpisao više od 115 međunarodnih sveučilišnih sporazuma
Prorektorica za međunarodnu suradnju Sveučilišta u Mostaru (SUM) prof. dr. sc. Sanja Bijakšić rekla je kako su aktivnosti međunarodne suradnje jedan od strateških ciljeva na Sveučilištu u Mostaru.
– Realiziraju se preko ERASMUS+ programa, prekogranične i regionalne suradnje, kao i suradnje s međunarodnim organizacijama iz područja visokog obrazovanja te službama veleposlanstava u Bosni i Hercegovini i inozemstvu. SUM je sastavljen od 10 fakulteta i Akademije likovnih umjetnosti te se na svim, izuzev Farmaceutskog fakulteta, nastava izvodi na sva tri ciklusa – pojasnila je prorektorica Bijakšić dodavši kako SUM ima 530 PhD studenta, od čega je domaćih 83 posto te stranih 17 posto.
Prorektorica Bijakšić napominje kako Sveučilište ima suradnju s visokoobrazovnim institucijama iz preko 35 zemalja, potpisanih više od 115 međunarodnih sveučilišnih sporazuma, preko 60 KA171 i više od 75 sveučilišnih partnera.
– Studenti doktorskog studija Sveučilišta u Mostaru imaju mogućnost sudjelovanja na međunarodnoj ljetnoj školi koju organizira Radboud Sveučilištu u Nizozemskoj što je izvrsna prilika za doktorande da usavrše svoja znanja, istraživačke metode i vještine, sudjeluju u međunarodnoj razmjeni i steknu međunarodno obrazovno i profesionalno iskustvo – istaknula je ona.
EU promovira diplomu koju potpisuje više rektora
Sveučilište u Mostaru sudjeluje u provođenju dva združena doktorska studija koja se izvode u Austriji – jedan iz ekonomskih znanosti, a drugi iz edukacijskih i komunikacijskih znanosti. Ove studije mogu upisati svi studenti iz Europe koji su završili diplomski sveučilišni studij (magistar/master), a donosi im posebne benefite i vrijednosti.
Riječ je o doktorskom studiju na Sveučilištu primijenjenih znanosti Burgenland u Eisenstadtu gdje se doktorandima, po završetku studija, dodijeli joint diploma koju za jedan program verificira šest, a za drugi četiri sveučilišta. Joint doktorski studij promovira cijela Europa, posebice Europska unija.
U zajedničkom doktorskom programu ekonomskih znanosti “International Joint Cross-border PhD Program in International Economic Relations and Management” sudjeluju Sveučilište Juraj Dobrila u Puli u Hrvatskoj, Sveučilište ekonomije u Bratislavi (Fakultet međunarodnih odnosa) u Slovačkoj, Sveučilište u Sopronu (Ekonomski fakultet Alexandre Lamfalussy) u Mađarskoj, Sveučilište Sjever u Hrvatskoj, Sveučilište u Mostaru (Ekonomski fakultet) u BiH te Češko sveučilište prirodnih znanosti u Pragu (Fakultet ekonomije i menadžmenta).
U zajedničkom doktorskom programu edukacijskih i komunikacijskih znanosti “International Cooperative Cross-Border Interdisciplinary Doctoral Programme in Educational & Communication Sciences” sudjeluju Sveučilište Ljubljana (Pedagoški fakultet) u Sloveniji, Internacionalno sveučilište Burch (Fakultet pedagoških i humanističkih nauka) u Sarajevu u BiH, Sveučilište Sjever u Hrvatskoj te Sveučilište u Mostaru u BiH.
Voditeljica Centra za doktorske studije Sveučilišta primijenjenih znanosti Burgenland u Eisenstadtu u Austriji prof. dr. sc. Irena Zavrl kazala je kako ovakav studij, kao posljednja stepenica u karijeri, doktorandu donosi mnoge benefite, prednosti i vrijednosti, a posebno nova međunarodna iskustva, bogata stručna znanja, nova poznanstva i prijateljstva te nove pristupe studiranju.
Pojašnjava kako kultura združivanja znači studiranje u inozemstvu, studiranje na engleskom jeziku, studiranje izvanredno po mjerama modernog zaposlenog čovjeka, izdavanje joint diploma i zajedničke dopunske isprave o studiju svih partnerskih sveučilišta, združeni akademski naziv PhD, koji je službeno priznat u zemljama svih partnerskih ustanova te u cijeloj Europi.
– Cilj ovakvog združenog doktorskog studija je interdisciplinarni pristup istraživanja, stjecanje međunarodnih iskustava pojedinaca te internacionalizacija svih partnerskih sveučilišta, mobilnost profesora i studenata, širenje rezultata znanosti u Europi te stjecanje zajedničko priznatih stupnjeva obrazovanja tercijarne razine – ustvrdila je ona.
Kako bi svi kandidati za doktorat mogli uspješno spajati svakodnevne radne i privatne obveze i obveze na doktoratu, prilagođeno im je vrijeme održavanja predavanja i svih ostalih obveza. Kod ovog studija prednost je da akademske diplome dodjeljuju i potpisuju rektori sa svih sveučilišta koji sudjeluju u provedbi studija.
– Zajednički doktorski studiji doktorandi završavaju sa zajedničkom joint diplomom, dodijeljenom sa strane svih sveučilišta te omogućuju novi oblik poslijediplomskog obrazovanja kao završetak vertikale u obrazovanju. Joint doktorski studij promovira cijela Europa, a pogotovo EU, zbog čega zajednička diploma otvara vrata svima s najvišim akademskim nazivom PhD – naglasila je prof. dr. sc. Zavrl.
Doktorski programi u Banjoj Luci otvoreni stranim studentima
Prorektorica za međunarodnu i međuuniverzitetsku suradnju Univerziteta u Banjoj Luci (UNIBL) prof. dr. sc. Milica Balaban Feni je rekla kako se na tom univerzitetu trenutno izvodi nastava na 15 studijskih programa trećeg ciklusa studija (doktorski studiji), a od iduće akademske godine planira se pokrenuti i treći ciklus studija na Studijskom programu hemija na Prirodno-matematičkom fakultetu.
Od osnivanja UNIBL 1975. godine do danas, doktorske disertacije obranilo je ukupno 886 kandidata.
– Svi doktorski programi na Univerzitetu u Banjoj Luci potpuno su otvoreni za studente iz inozemstva. Kada je riječ o stranim studentima, u proteklom razdoblju na programima razmjene boravili su doktorandi s Univerziteta u Granadi, Univerziteta Santijago de Kompostela, Mendelovog univerziteta u Brnu, ali i drugih univerziteta iz cijelog svijeta – pojasnila je prorektorica.
Kako dodaje, riječ je o studentima koju su boravili su na Pravnom, Filozofskom, Prirodno-matematičkom, Šumarskom i Ekonomskom fakultetu, a koji su tijekom boravka na navedenim fakultetima obavili određena istraživanja čiji su rezultati korišteni u izradi doktorskih disertacija.
Stipendije, nagrade i mogućnosti
Prorektorica za međunarodnu suradnju SUM prof. dr. sc. Sanja Bijakšić na kraju je kazala kako su doktorandima na raspolaganju i stipendije koje objavljuju veleposlanstva europskih i svjetskih država, kao i nadležna ministarstva.
Podsjetila je na neke od objavljenih stipendija za doktorande poput stipendiranja Ministarstva vanjskih poslova Rumunjske, potom i Republike Slovenije, zatim Međunarodne zaklade MATSUMAE (The Matsumae International Foundation). Tu je i program stipendiranja studenata “Turkiye Burslari”, zatim stipendije francuske vlade za dvojni doktorat, kao i program doktorskih i postdoktorskih stipendija „Eugen lonescu“. Stipendije omogućuje i američka vlada te doktorski program “UNIPhD – Training the next-generation talents” na Sveučilištu u Padovi.
Prorektorica je na kraju govorila o nagradama i mogućnostima za mlade znantvenike poput natječaja za “Alps-Adriatic Scientific Award” koju je objavila Rektorska konferencija Alpe-Jadran (AARC), zatim Danubius Young Scientist Award koju dodjeljuje Federalno ministarstvo za obrazovanje, znanost i istraživanje Austrije zajedno s Institutom za dunavsku regiju i Centralnu Europu i na koncu UNESCO/Al Fozan – međunarodna nagrada za promociju mladih istraživača.
wpDiscuz
