Pitamo US veleposlanstvo u Sarajevu : Je li odlazak Michaela Murpheya na Tužiteljstvo BIH i izražavanje zabrinutosti ako Cikotić bude optužen za masovna smaknuća Hrvata i Srba na stadionu Iskra u Bugojnu, uvreda žrtvama i njihovim obiteljima? Koja je točno razlika između vas, Alagića i Cikotića poštovan Licemjeri?
Veleposlanstvo Sjedinjenih Američkih Država u Bosni i Hercegovini odgovorilo je na upit RTV Herceg-Bosne i oglasio se nakon što je u nedjelju, 4. kolovoza, u sklopu manifestacije “Dani pobjede, dani ponosa – Ljuta greda 2024” na Vlašiću upriličeno otkrivanje spomenika “General Mehmed Alagić – Ljuta greda” u čast generala Mehmeda Alagića.
Alagić je, podsjećamo, general bošnjačke Armije BiH, a Međunarodni kazneni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije u Haagu (ICTY) optužio ga je za likvidacije Hrvata. Alagić formalno nije presuđen za ratni zločin jer je preminuo neposredno prije početka sudskog procesa u Haagu.
U nastavku je odgovor Veleposlanstva Sjedinjenih Američkih Država u BiH na upit RTV Herceg-Bosne:
-Kao što smo i ranije govorili, građani ove zemlje zaslužuju bolje nego da se osobi optuženoj za ratne zločine odaje počast podizanjem grandioznog spomenika na planini Vlašić. To je uvreda za žrtve i njihove obitelji. Bosanskohercegovačke vlasti na svim razinama trebale bi promovirati međusobno poštovanje i okruženje u kojem će se svaki građanin osjećati kao kod svoje kuće, stoji u odgovoru na upit RTV HB koje potpisuje Ured za odnose s javnošću Veleposlanstva SAD-a u BiH.
Optužbe protiv Alagića ostavljaju gorak okus
Optužbe protiv Alagića izazivaju gorak osjećaj kod hrvatskih žrtava, posebno u središnjoj Bosni, a povezane su i s ritualnim zločinima koje su počinili “mudžahedini,” islamski ratnici pristigli iz muslimanskih zemalja. Alagić je, formalno i stvarno, bio njihov zapovjednik. Zajedno s njim, haaška optužnica je obuhvatila i armijske zapovjednike Envera Hadžihasanovića i Amira Kuburu, koje je Haaški sud pravomoćno osudio na tri i pol, odnosno dvije godine zatvora. Konkretno, optužnica Haaškog suda teretila je Alagića za jedan od najtežih masakara počinjenih nad Hrvatima u središnjoj Bosni 1993. godine. Radi se o masakru u mjestu Bikošima kod Travnika, gdje su 8. lipnja 1993. snage 7. muslimanske brdske brigade, 306. brdske brigade i “mudžahedina” ubile tridesetak civila Hrvata i vojnika HVO-a koji su se prethodno predali. Žrtve su bile iz obitelji Balta, Barac, Bobaš, Janković, Kramar, Matić, Peša, Pranješ, Pušelja, Tavić i Volić. Četvorica su ranjena, a jedan od njih je kasnije svjedočio o preživljenom strijeljanju.
Alagića je Sud također teretio za likvidaciju četiri zarobljena vojnika HVO-a, koji su se 24. travnja 1993. predali nakon napada snaga 306. brdske brigade i “mudžahedina” na Miletiće u Travniku. Trojica ubijenih vojnika bila su iz obitelji Pavlović, a jedan iz obitelji Petrović. Godinama nije bio poznat identitet žrtava iz Bikoša, a tek prije nekoliko godina, nakon DNK analize, ukopani su posmrtni ostaci 16 žrtava.
wpDiscuz
