Sljedeći tjedan u Europskoj uniji uvelike će ovisiti od ishoda izvanrednog summita u nedjelju navečer na kojem će čelnici u drugom pokušaju nastojati postići dogovoru onovim čelnicima europskih institucija.
Nakon što na redovitom summitu održanom 20. i 21. lipnja nisu uspjeli postići dogovor, sazvan je izvanredni summit, za nedjelju popodne 30. lipnja kako bi se prije prve plenarne sjednice novog saziva Europskog parlamenta dogovorio paket imenovanja u novom institucionalnom ciklusu.
Riječ je o izboru predsjednika Europske komisije, Europskog vijeća, Europskog parlamenta, predsjednika Europske središnje banke i visokog predstavnika za vanjsku i sigurnosnu politiku.
Cilj je dogovoriti sva imenovanja u paketu jer se samo tako može osigurati ravnoteža u političkom, zemljopisnom, demografskom, spolnom smislu.
Vogel: Plenković bi bio sjajan kandidat za šefa EK ili Europskog vijeća
Glavni analitičar za EU Toby Vogel za N1 izjavio je: “Mislim da bi Plenković bio sjajan kandidat za obje pozicije. Kompetentan je kandidat. Ako govorim o kompromisnom kandidatu iz manje EU države koji nema neka kontroverzna razmišljanja, mislim da bi njegovo ime bilo jako.”
Za informacije po kojima se premijer spominje kao kandidat za predsjednika Europskog vijeća, predsjednica Kolinda Grabar Kitarović rekla je kako to pokazuje da je u zadnje tri godine podignut rejting Hrvatske u vanjskoj politici.
Tko će biti novi mandatar ako Plenković ode u Bruxelles?
“Tjednima se provlačila priča da će Plenković dobiti neku jaku poziciju u Europskoj komisiji da bi se na kraju iskristalizirala teza da ga čeka to vrlo utjecajno mjesto šefa političkog tijela EU, svojevrsnog predsjedavajućeg svim šefovima država ili premijerima vlada članica EU”, piše Davor Ivanković za Večernji list.
Da su u Plenkovićevom HDZ-u već unaprijed razmišljali o ovim mogućnostima, dokazuje upravo teški unutarstranački sukobi koji se zbivaju već dulje od godinu dana. Već se odavno i do javnosti probila teza kako se za nasljednika Plenkovića priprema Gordan Jandroković, glavni tajnik stranke i predsjednik Hrvatskog sabora. I novinari su primijetili kako Jandroković pokazuje puno veće ambicije nego ikada.
Drugo ime koje se po logici stvari nameće jest Davor Ivo Stier. Bio je potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova, politički tajnik HDZ-a, a već se de facto i sam kandidirao u sljedećoj utrci za novog šefa HDZ-a, piše Ivanković.
O čemu će čelnici raspravljati večeras?
Do sada nije isplivalo nijedno ime koje bi moglo osigurati potrebnu većinu u obje institucije, a nema ni suglasnosti oko koncepta “spitzenkandidata” po kojem je izabrani sadašnji predsjednik Komisije Jean-Claude Juncker.
Na zadnjem summitu nitko od troje vodećih kandidata, Manfred Weber iz Europske pučke stranke, Frans Timmermans iz redova socijaldemokrata i Margrethe Vestager,predstavnica liberala, nije dobio potrebnu većinu.
Europska pučka stranka je inzistirala na Weberu, ali su protiv njega socijaldemokrati i naročito liberalna skupina koju predvodi francuski predsjednik Emmanuel Macron.
O imenovanju novih čelnika europskih institucija intenzivno se razgovaralo i na marginama summita G20 krajem ovog tjedna u Osaki u Japanu, na kojem su uz predsjednika Europskog vijeća Donalda Tuska i Komisije Jean-Claudea Junckera sudjelovali i njemačka kancelarka Angela Merkel, francuski predsjednik Emmanuel Macron te španjolski i talijanski premijeri Pedro Sanchez i Guiseppe Conte.
Tusk je osim s nazočnima u Osaki, telefonom razgovarao i ostalim čelnicima država članica, ali nema pouzdanih informacija je li dogovor na pomolu. Iz Osake su stigle informacije da je kao favorit za predsjednika Europske komisije iskočio nizozemski socijaldemokrat Frans Timmermans. Teško je utvrditi je je li riječ o dimnoj zavjesi, što je često slučaj kod odlučivanja o tako osjetljivim pitanjima, ili možda u tome ima nešto.
Summit počinje u nedjelju kasno popodne, kada će čelnici za radnom večerom pokušati doći do dogovora, a najavljena je mogućnost i radnog doručka u ponedjeljak ujutro.
Ne bude li dogovora bit će zanimljivo kako će reagirati Europski parlament, koji sljedeći tjedan od 2. do 4. srpnja održava konstituirajuću sjednicu. Uobičajeno je da se predsjednik Europskog parlamenta bira odmah na početku prve plenarne sjednice, ali kako je ta pozicija dio paketa pitanje je što će se dogoditi.
Iz Parlamenta su najavili da su voljni odgoditi izbor predsjednika s utorka na srijedu, kako bi se čelnicima zemalja članica dalo više vremena. Sljedeći tjedan u ponedjeljak, 1. srpnja, Finska preuzima od Rumunjske šestomjesečno rotirajuće predsjedništvo. Finska vlada je kao najvažnije prioritete svoga predsjedanja istaknula borbu protiv klimatskih promjena, vladavinu prava i suočavanje s hibridnim prijetnjama.
U četvrtak i petak u Helsinki će doputovati Europska komisija na tradicionalni sastanak s vladom zemlje koja preuzima predsjedanje.
U petak se u Poznanju, u Poljskoj održava summmit Berlinskog procesa, diplomatske inicijative pokrenute u Berlinu 2014. godine kako bi se održala dinamika približavanja zemalja jugoistočne Europe Europskoj uniji i potaknula suradnja među tim zemljama.
Osim sastanka na najvišoj razini u petak, na kojem će sudjelovati i hrvatski premijer Andrej Plenković, u srijedu i četvrtak predviđeno je nekoliko sastanaka na ministarskim razinama, kao i sastanci nevladinih organizacija i predstavnika poslovne zajednice.
U Berlinskom procesu sudjeluje šest zemalja aspirantica za člansto – Albanija, Bosna i Hercegovina, Kosovo, Makedonija, Crna Gora i Srbija te sedam zemalja članica EU-a Austrija, Hrvatska, Francuska, Njemačka, Italija, Poljska i Slovenija.
Summit Berlinskog procesa održava se jedanput godišnje. Dosada je održano pet summita, prvi je bio u Berlinu 2014. godine, zatim u Beču, Parizu, Trstu, Londonu i sada u Poznanju.
wpDiscuz