„Pozivamo sve naše župljane i hodočasnike da sudjeluju u ovome misnome slavlju“, poručili su kratko iz župnog ureda sv. Jakova iz Međugorja o ovome najvažnijem događaju koji se događa na službenoj crkvenoj razini u posljednjih 37 godina, tj. od početka međugorskih ukazanja.
Poljski nadbiskup mons. Henryk Hoser, kojega je papa Franjo na blagdan Tijelovo imenovao apostolskim vizitatorom s posebnom ulogom za župu Međugorje, ove će nedjelje, na svečanoj svetoj misi u 19 sati u međugorskoj crkvi sv. Jakova započeti svoju službu, piše Večernji list BiH.
„Pozivamo sve naše župljane i hodočasnike da sudjeluju u ovome misnome slavlju“, poručili su kratko iz župnog ureda sv. Jakova iz Međugorja o ovome najvažnijem događaju koji se događa na službenoj crkvenoj razini u posljednjih 37 godina, tj. od početka međugorskih ukazanja.
Pastoralna poboljšanja
Naime, službena Crkva kroz cijelo vrijeme bila je suzdržana prema Međugorju i na snazi je bila izjava Biskupske konferencije Jugoslavije iz 1991. koja nije branila hodočašća vjernicima u Međugorje, no nije ni utvrdila da se radi o nadnaravnim ukazanjima i objavama. Premda su međugorski fenomen obrađivale i biskupske komisije mjesne Crkve, tek je 2010. papa Benedikt XVI. imenovanjem kardinala Camilla Ruinija dubinski zahvatio tamošnja događanja, a rezultat rada dočekao je papu Franju, koji je lani u Međugorje uputio svoga posebnog izaslanika Henryka Hosera kako bi analizirao pastoralnu situaciju u Međugorju i dao smjernice za njezino poboljšanje.
Nešto više od godinu dana nakon toga, papa Franjo mons. Hosera imenovao je vatikanskim upraviteljem Međugorja na neodređeno vrijeme, čime je Vatikan, praktički, preuzeo upravljanje međugorskim svetištem. Mons. Hoser lani nije istraživao ukazanja, premda se susreo s vidiocima, nego mu je na prvome mjestu bio pastoral. Nije skrivao da je duboko dirnut onim što je vidio u Međugorju, osobito sakramentom ispovijedi te euharistijom i euharistijskim klanjanjem Presvetom Oltarskom Sakramentu te je otkrio da je poslao izrazito pozitivan izvještaj papi Franji, kako bi se poboljšao pastoral za otprilike 2,5 milijuna hodočasnika koliko ih godišnje iz cijeloga svijeta hodočasti u Međugorje. Premda službeno nije objavio koja će to pastoralna poboljšanja biti, govori se da se radi o proširenju tj. natkrivanju vanjskog oltarskog prostora iza crkve sv. Jakova, izgradnji kapelice trajnog klanjanja, dodjeli mandata svećenicima iz drugih zemalja za trajni boravak u Međugorju, ali i proširenju međugorskih hotelskih kapaciteta i povećanju kvalitete usluge, što je sam Hoser spomenuo kao nužno za prihvat tako velikog broja ljudi.
Prestaje utjecaj Perića
Sve to kazuje da se Međugorju trasira put prema priznanju statusa kao „pontifikalnog svetišta“, što je prvi otkrio vatikanist Andrea Tornielli, a nakon toga i priznaju jednoga dijela ukazanja, tj. prvih sedam dana o kojima se gotovo jednodušno izjasnila Ruinijeva komisija, kako je pisao Tornielli. Zanimljivo je i da se mons. Hoser prije dolaska u Međugorje čak dva tjedna zadržao u apostolskoj nuncijaturi u Sarajevu, jer je morao urediti svoj status, ali očito dobiti i dodatne informacije i kontakte za svoju novu službu. Također, dolaskom mons. Hosera, od ove nedjelje, prestaje i utjecaj mostarsko-duvanjskog biskupa mons. Ratka Perića na međugorski fenomen, kojemu je on bio najoštriji protivnik.