U Hrvatskom domu “Herceg Stjepan Kosača” danas od 11 sati održava se šesta konstiturajuća sjednica Hrvatskog Narodnog Sabora BiH ( HNS BiH), javlja Hrvatski medijski Servis.
Zasjedanja Hrvatskog Narodnog sabora moći će te pratiti i putem HNS-a, koji će preuzimati signal internetske televizije prvi.tv, koja će prenositi zasjedanje.
HNS- političko predstavništvo bh Hrvata
Hrvatski Narodni Sabor BiH je političko predstavničko tijelo bosanskohercegovačkih Hrvata, kojeg čine hrvatski vijećnici i zastupnici izabrani u općinska vijeća, županijske skupštine, skupštine dvaju entiteta; Federacije BiH i Republike Srpske, te Parlamentarnu skupštinu BiH.
Ovaj saziv činit će hrvatski vijećnici izabrani na lokalnim izborima održanim 2012. i zastupnici županijskih i entitetskih parlamenta, te Parlamenta BiH izabrani na općim izborima održanim u BiH, u listopadu prošle godine- njih više od 570, iz oko desetak stranaka s hrvatskim prefiksom, ali i SDP BiH i SNSD-a stranaka koje su po članstvu i biračkom tijelu većinski bošnjačka, odnosno većinski srpska stranka.
Odgovor na majorizaciju
Hrvatski Narodni Sabor BiH utemeljen je 2000. godine, u Novom Travniku, kao odgovor na majorizaciju Hrvata u BiH, koja se očitovala kroz formiranje vlasti tzv “Alijanse za promijene”, koju je predvodio SDP BiH, u Federaciji BiH i BiH, bez stranke koja je dobila većinsku izbornu potporu bh Hrvata- HDZ BiH.
HNS BiH ponovno je aktiviran 2011., kada je SDP, po drugi put, uspostavio vlast u F BiH, bez koalicije dva HDZ-a, koja je predstavljala izbornu volju blizu 90 posto bosanskohercegovačkih Hrvata izašlih na izbore.
Hrvatski Narodni Sabor BiH već petnaest godina simbolizira, s jedne strane politički odgovor Hrvata u BiH na nastojanja da ih se politički marginalizira, i s druge strane, težnju za institucionalnom i teritorjanom autonomijom, odnosno većinski hrvatskom federalnom jedinicom, kroz koju bi ostvarivali dio svog, Ustavom zajamčenog, suvereniteta.
BiH- simetrična federacija
U prijedlogu Deklaraciji, koju bi sabornici danas trebali usvojiti, najavljuje se ” borba legitimnih hrvatskih predstavnika za pravo na našu domovinu BiH”. Naglašava se kako je Daytonski mirovni sporazum ozakonio nepravdu, kako je postojeća ustavna i teritorijalna dvoentiteska organizacija države neodrživa, posebice za Hrvate u BiH, te se zagovara nova međunarodna konferencija na kojoj bi bio usvojen novi Ustav koji će “kreirati simetričnu federalnu državu u odnosu na tri konstitutivna naroda”.
Izmjene izbornog zakonodavstva
U prijedlogu Deklaracije ističe se i nužnost izmijene izbornog zakona kako bi se zajamčilo da sva tri konstitutivna naroda mogu izabrati svog predstavnika u Predsjedništvo BiH. Traži se i izmijena načina odlučivanja u Domu naroda Federalnog parlamenta pri izboru čelnika Federacije BiH, odnosno da se odluke u tom Domu donose nadpolovičnom većinom glasova svih izaslanika, te nadpolovičnom većinom glasova u svakom nacionalnom klubu, kako bi se onemogućila majorizacija pri izboru federalne izvršne vlasti, kao što je to bio slučaj s uspoatvom tzv “Platformaške vlasti”, predvođene SDP-om 2011..
Također, Deklaracija zahtijeva i da odluke Vlade Federacije moraju uključivati podršku većine članova Vlade, koja bi uključivala i najmanje jednu trećinu ministara iz svakog konstitutivnih naroda, kako bi se preduprijedilo preglasavanje u Federalnoj vladi. Zahtijevaju se i izmjene, raspodijele prihoda od PDV-a, te provedba odluke Ustavnog suda za Mostar kako bi se u ovom gradu konačno mogli održati lokalni izbori, i u kojem bi važila izborna pravila kao i u svim drugim jedinicama lokalne samuprave u BiH.
Euroatlanska orijentacija
Upozorava se i na sve veći odlazak mladih, te zagovara potreba za demografskom obnovom.
U prijedlogu Deklaracija naglašava se i čvrsta opredjeljenost bh Hrvata prema euroatlanskim integracijijama; EU i NATO, za koje se ističe da nameju alternativu.
Također se osuđuje kriminalizacija Domovinskog rata, odnosno pokušaji da se HVO prikaže kao zločinačka, agresorska voska, te se ukazuje i na različite pristupe u procesuiranju ratnih zločina. Ističe se kako se pripadnicima HVO-a sudi po tzv. zapovijednoj odgovornosti, dok se taj kriterij ne primjenjuje prema zapovijednicima Armije R BiH.
Novo Predsjedništvo HNS-a
Osim što će usvojiti Deklaraciju, kao temeljni politički dokument, Hrvatski Narodni Sabor biH danas će izabrati i novo vodstvo. Prema prijedlog novog Statuta, polovicu članova novog Predsjedništva HNS BiH činit će predstavnici stranaka koje imaju izabrane vijećnike i zastupnike- prisutne na saboru, dok će drugu polovicu članova Predsjedništva sabornici birati izravno.
Saboru će izviješće podnijeti aktalni predsjednik HNS BiH Dragan Čović i predsjednik Glavnog vijeća HNS-a, svojevrsnog izvršnog tijela, dr Božo Ljubić, a predviđeno je i obraćanje predsjednika HAZU BiH akademika Jakova Pehara, rektorice Sveučilišta u Mostaru dr Ljerke Ostojić, predstavnika Katoličke crkve, predstavnika Udruga proisteklih iz Domovinskog rata, veleposlanika Hrvatske i drugih./HMS/