Ankete objavljene jučer pokazivale su da je podrška prijedlozima kreditora sve veća te da neprestano raste
Situacija u glavnom gradu Grčke kaotična je i napeta. Ljudi pred bankomatima čekaju svojih 60 eura, napeti su i nervozni, snimaju ih turisti i novinari, a u sjevernom dijelu, Omoniji, narkomani beživotno leže po cesti, neki prevaljeni preko zaštitnih ograda uz pločnike, ali nitko ne zastaje da bi vidio jesu li uopće živi.
Motori se probijaju između automobila, ljudi razgovaraju samo o krizi i referendumu koji je najneizvjesniji dosad, a osim toga je i posve produbio podjele među samim Grcima koji ne znaju kojim putem trebaju krenuti.
Za sinoć su bila najavljena dva skupa, za referendum i protiv njega, i to relativno blizu jedan drugome. U podijeljenoj Grčkoj još bi samo trebalo da strasti uzavru. “Kao da smo u slijepoj ulici, nema rješenja”, govore mi u Ateni, svi uplašeni za svoju budućnost.
Fokus interesa
Tu nema iznimke: ljudi iz svih društvenih klasa – radnici i liječnici, prodavači i inženjeri – jednako su zabrinuti. Iz njih progovara očaj. Posvuda po gradu su posteri na kojima je njemački ministar financija Wolfgang Schäuble, a Grci mu preko svojih naslovnica poručuju “ne”, barem oni, a njih je oko 42 posto, koji će glasati protiv na sutrašnjem referendumu.
Atena je prepuna stranih novinara, stigao je i Richard Quest koji je najveća zvijezda među njima. Kamere su pred zgradom vlade i Ministarstvom financija. Stvarna i politička drama odvija se pred svjetskom publikom koja se kladi hoće li Grčka propasti ili će ipak odlučiti da joj je bolje ostati u eurozoni, pa kud puklo da puklo.
Problem za Tsiprasa
Najnovija anketa o referendumu na kojem će se birači izjasniti o ponudi međunarodnih kreditora i mjerama štednje pokazuje da su zagovornici prihvaćanja ponude kreditora u maloj prednosti. Ako prednost “za” bude tako mala, pitanje je koje onda poteze može povući grčka vlada na čelu s Alexisom Tsiprasom koji je pozvao građane da glasaju “ne”. “Ne znam što ću zaokružiti. Vjerojatno ni jedno, ni drugo, najradije bih da se nismo niti našli u ovoj situaciji. Mlad sam, cijela je budućnost preda mnom, a nemam baš nikakvu perspektivu.
Ne želim otići, ali mislim da ću morati ako pobijedi i ‘da’ i ‘ne’. Najgore je što mi nismo onakvi kakav Zapad misli da jesmo, lijeni Grci koji su izgubili sav novac jer su živjeli kao pijani bogataši. To nije istina, ali svi zapadni mediji to ponavljaju, i to nas ljuti”, kaže Georgios Patrovos. On radi kao državni službenik pa me zamolio da mu promijenim prezime jer ne bi htio imati problema.
Ljudi se boje da će izgubiti i ono malo posla što ga imaju. Državni aparat je toliki da se već dugo reže i spao je na 600 tisuća, odnosno srezan je 25 posto. Nezaposlenost među mladima je golema, lani je bila 55 posto, što je 25 posto više u odnosu na 2010. kad je bila 35 posto. Vlast i time želi uvjeriti birače da glasaju protiv aranžmana s MMF-om i mogućnosti rezanja jer Grčka više nema ni što, ni odakle rezati.
Toga su u Ateni bolno svjesni. Prema podacima grčkih vlasti, 35 posto ljudi u Grčkoj živi ispod granice siromaštva. Oni koji imaju plaće, od 2010. dosad osjetili su pad od 36 posto, a mirovine su pale 45 posto. Stopa samoubojstava porasla je 35 posto, broj ljudi u depresiji 270 posto. Za to ne treba biti prevelik stručnjak, dovoljno je vidjeti kako ljudi izgledaju na cesti i koliko su očajni zbog sudbine koja ih je snašla.
Što ako bude ‘ne’
Najnovije istraživanje javnog mnijenja pokazuje nagli preokret u raspoloženju glasača koji su u prijašnjoj anketi odlučno izrazili protivljenje ponudi kreditora, u skladu sa stajalištem ljevičarske vlade predvođene premijerom Tsiprasom, ali sada se dio građana dvoumi zbog straha kamo bi ih odbijanje kreditora dovelo. Analitičari tu promjenu raspoloženja glasača pripisuju najavi da će se, ako pobijedi “ne”, banke zatvoriti te oštrom upozorenju MMF-a da će se Grčka suočiti s financijskim bezdanom.
MMF, jedna od strana u “trojki” koja stoji iza niza paketa pomoći za izlazak iz krize, podsjeća da Grčkoj u iduće tri godine treba dodatnih 50 milijardi eura, uključujući 36 milijardi od europskih partnera, kako bi se održala. Nužno joj je i hitno restrukturiranje duga kako bi bio održiv za trenutno stanje grčkog gospodarstva koje nije sjajno.
Kao da se sve urotilo protiv Grčke, govore mi ljudi koje susrećem u Ateni. Savvas Tsaris, umirovljenik koji s unukom pije kavu dok ona jede sladoled, kaže da je njegova sreća što je još davno otišao iz Grčke, u Švedsku. Tamo ima restoran. Sada je ovdje na praznicima, u posjetu rodbini, ali stalno je na ulici sa svojom petogodišnjom unukom jer više ne može slušati rodbinu kako neprekidno kuka. Samo se žale kako im je loše i kakva ih je nevolja snašla.
Savvas se više ne može identificirati s njima jer je predugo u Švedskoj, na sjeveru, i tamo je svijet, priznaje, posve drugačiji. Dodaje da je sasvim jasno pogledati situaciju kakva je u gradu i ne treba previše komentirati: ljudi sjede u kafićima i jadikuju, čekaju u redovima ispred bankomata, praznih pogleda, smušeni i zbunjeni, baš kao netko tko ne zna što učiniti u situaciji u kojoj se našao.
Čak su i opasniji dijelovi Atene, poput Omonije, tiši i mirniji. Policija prolazi pokraj njih, niti ne gleda narkomane i beskućnike izvaljene na cesti. Sav javni prijevoz je šest dana besplatan, sve su banke do ponedjeljka zatvorene.
Ima još duha u ljudima
“Dnevnica nam je svima 50 eura”, smiju se oni koji još imaju duha u sebi, a to nije dovoljno pa im je makar javni prijevoz slobodan. Svi su dan uoči početka najveće krize, u srijedu, napunili rezervoare pa se barem mogu voziti od jednog mjesta do drugog gdje će ponovno govoriti o krizi. Stalno na površinu izlaze novi detalji.
“Evo, i turisti su nam počeli otkazivati”, žali se hotelijer Janis kojega je o tome upravo intervjuirala lokalna televizija. Ne želi širiti paniku, ali su se gosti uplašili nereda i mogućih demonstracija i ne žele tako provesti godišnji odmor.
I Nijemci zaobilaze Grčku, kaže hotelijer, jer trenutačno jedni o drugima nemamo dobro mišljenje. “To je dobro za vas u Hrvatskoj”, žalosno dodaje. “I za Italiju i Španjolsku. Vi ćete profitirati ove sezone, za razliku od nas. U Ateni imamo referendum, a na otocima izbjeglice koji su, jadni, doplovili iz Afrike i s Bliskog istoka. Zar stvarno sve mora nalikovati grčkoj antičkoj tragediji”, kaže hvatajući se za glavu.
11 posto neodlučnih
Oko devet milijuna Grka ima pravo glasa. Prema rezultatima ankete koju je proveo institut ALCO, 44,8 posto glasača bit će za prihvaćanje ponude međunarodnih kreditora, a protiv će biti njih 43,4 posto. Zasad je neodlučnih 11,8 posto. Oni su, naravno, presudni i odlučit će ishod referenduma. Navodno, tako tvrde kuloari, ako referendum propadne u smislu vladinih očekivanja, prvi će biti žrtvovan ministar financija Varoufakis. Jedni mu se dive, drugi ga preziru. I sam je Varoufakis dao naslutiti da će u slučaju ako Grčka odluči “da” razmisliti o svojoj budućnosti u vladi.
Ako Grci glasaju ‘ne’, time neće ojačati pregovaračku poziciju
Iz Europske komisije i dalju stižu upozorenja da glasanje “ne” na referendumu sutra u Grčkoj ne samo da neće ojačati pregovaračku poziciju te države s kreditorima, nego će je dodatno otežati. To je jučer još jednom ponovio predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker, koji je i prije pozvao građane da glasaju za.
– Ako Grci glasaju protiv, pozicija Grčke dramatično će oslabjeti. Program pomoći je istekao i trenutačno nema pregovora.
I uz ‘za’ će biti teško
Ako Grci glasaju “ne”, time su učinili sve, ali nipošto nisu ojačali grčku poziciju. Čak i u slučaju da glasaju “za”, imat ćemo teške pregovore – rekao je Juncker na konferenciji za novinare s luksemburškim premijerom Xavierom Bettelom na kojoj je formalno počelo luksemburško predsjedanje EU.
Luksemburški premijer rekao je da će tijekom šest mjeseci pokušati “graditi mostove” i prema Grčkoj i prema Velikoj Britaniji. I on je nekoliko puta razgovarao s grčkim premijerom Alexisom Tsiprasom, ali mu nikad nije rečeno da će biti organiziran referendum.
Narodi u drugim državama EU snažno podupiru svoje vlade koje ne žele bezuvjetno nastaviti financirati grčki dug. U Njemačkoj, prema anketama, čak 70 posto građana podržava ministra financija Wolfganga Schäublea koji ima oštar stav prema grčkoj vladi.
Obećavali povrat duga
U EU podsjećaju da su prije nekoliko mjeseci, dok su pregovarali, predstavnici vlade stalno obećavali kako će “Grčka u potpunosti i na vrijeme vraćati svoje dugove”, ali je sada odbila platiti ratu kredita MMF-u, čime je postala nelikvidna prema toj instituciji, i to kao prva država iz razvijenog svijeta u povijesti s tim statusom. ( Augustin Palokaj)
wpDiscuz