Vučić u Hrvatsku stiže u ponedjeljak, u vrijeme napetih odnosa Beograda i Zagreba koje je nedavno dodatno zaoštrila srbijanska izložba o ustaškom logoru Jasenovac u sjedištu UN-a u New Yorku.
Isprika za agresiju na Hrvatsku i ratna odšteta nisu na dnevnom redu posjeta srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića, doznaje se iz ureda Predsjednice, što dodatno potiče nagađanja da se Banski dvori i Pantovčak nisu usuglasili oko Vučićeva posjeta Hrvatskoj idućega tjedna.
Osjetljiva otvorena pitanja iz vremena raspada bivše Jugoslavije i rata 90-tih godina dominirat će razgovorima Vučića i predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović koja će mu biti domaćin za dvodnevnog posjeta Hrvatskoj, prenosi HRT.
Da bi s Vučićem trebalo razgovarati i o ratnoj odšteti izjavio je u četvrtak premijer Andrej Plenković, a ispriku uoči dolaska u Zagreb zatražio je potpredsjednik njegove vlade i ministar obrane Damir Krstičević.
No, u uredu Predsjednice kažu da ratna odšteta nije među temama koje su ovih dana usuglašavali Pantovčak i Banski dvori i koje su tihom diplomacijom dogovorene s Beogradom.
Upitani zašto je onda Plenković na sjednici vlade otvorio to pitanje, suradnici Grabar-Kitarović kažu da to “treba pitati njega”.
“To pitanje u ovome trenutku nije tema”, rekao je izvor koji je želio ostati anoniman.
Isto se odnosi i na moguću ispriku srbijanskog predsjednika za koju na Pantovčaku kažu da je “osoban čin koji se ne može od nikoga tražiti”.
U Uredu predsjednice tvrde da braniteljske udruge podupiru susret dvoje šefova država. Ipak, neke su veteranske organizacije za ponedjeljak najavile prosvjede protiv Vučića, koji je 90-tih poticao lokalne Srbe na pobunu protiv hrvatskih vlasti.
Svi građani imaju pravo na prosvjed koji međutim mora biti dostojanstven, kaže dužnosnik na najavu demonstracija u kojima će sudjelovati i krovna braniteljska udruge HVIDR-a predvođena HDZ-ovim saborskim zastupnikom Josipom Đakićem.
Vučić u Hrvatsku stiže u ponedjeljak, u vrijeme napetih odnosa Beograda i Zagreba koje je nedavno dodatno zaoštrila srbijanska izložba o ustaškom logoru Jasenovac u sjedištu UN-a u New Yorku.
Sastanak na vrhu nije tražila neka treća država, nego se radi isključivo o inicijativi Grabar-Kitarović da se s mrtve točke pomaknu dugogodišnja otvorena pitanja, kažu njezini suradnici.
“Često se ovakvi susreti nazivaju povijesnima, no mi smatramo da se radi o pozitivnom iskoraku. Hoće li biti povijesni ili ne vidjet će se nakon posjeta”, rekao je dužnosnik.
Prema usuglašenom dnevnom redu, dvoje državnika razgovarat će o otkrivanju sudbine 1945 nestalih osoba, povratu kulturnog blaga opljačkanog u Hrvatskoj za vrijeme rata, suradnji u progonu osumnjičenih ratnih zločinaca, položaju manjina i neriješenoj granici.
Jačanje gospodarskih odnosa i važnost suradnje Beograda i Zagreba za jugoistočnu Europu također će biti teme sastanka dvoje predsjednika te izaslanstava dviju država u kojima će biti nekoliko ministara i koordinatori za rješavanje otvorenih pitanja. Na Pantovčaku posebno ističu da će se razgovorima priključiti i predstavnici manjina te udruga nestalih.
Osim s Grabar-Kitarović, Vučić će se u ponedjeljak u Zagrebu odvojeno sastati s premijerom Plenkovićem i predsjednikom Sabora Gordanom Jandrokovićem. Istog dana poslijepodne održat će se hrvatsko-srbijanski gospodarski forum, a navečer će se dvoje predsjednika susresti s mladim pripadnicima srpske zajednice.
Vučić u utorak odlazi u Vrginmost u posjet lokalnim Srbima, a u večernjim satima vraća se u Zagreb na skupštinu Srpskog narodnog vijeća.