Češki lingvist, profesor Vojteh Merunjka je jedan od lingvističara koji aktivno radi na projektu ‘jednog jezika za sve Slavene’, točnije, novog ‘međuslavenskog jezika’ baziranog na osnovi svih slavenskih jezika.
Slaveni su inače najbrojnija jezična grupa naroda u Europi i procjenjuje se kako oko 250 miliona ljudi govore jednim od slavenskih jezika. Slavenski jezici su podijeljeni u 3 grupe:
- Zapadnoslavenski: češki, slovački, poljski i lužičkosrpski.
- Istočnoslavenski: ruski, bjeloruski, ukrajinski i rusinski.
- Južnoslavenski: srpski, hrvatski, slovenski, crnogorski, makednoski i bugarski.
Iako većina Južnih Slavena baš i ne treba prevoditelja kada govore na svojim jezicima, komunikacija između različitih grupa Slavena se pokazala malo težim zadatkom.
Gramatika i rječnik novog jezika zasnivaju se na zajedničkim karakteristikama svih slavenskih jezika tako da govornici bilo kojeg slavenskog jezika mogu razumjeti međuslavenski bez prethodnog učenja istog.
Piše se latinicom i ćirilicom i dijeli se na 2 narječja: slovianski i novoslavenski.
Odlomak iz ‘Malog princa’ na međuslavenskom:
Togda pojavila se lisica.
«Dobry denj», rěkla lisica.
«Dobry denj», odgovoril učtivo maly princ, ktory se razgledal, ale ničto ne viděl.
«Ja jesm tu», rěkl glas, «pod jablanju.»
«Kto jesi ty?», rěkl maly princ. «Jesi mnogo lěpy…»
«Ja jesm lisica», rěkla lisica.
Jedna od najvećih posljedica globalizacije je rast turizma koji omogućuje očuvanje nematerijalne baštine raznolikih europskih naroda. Tako ni slavenske zemlje, točnije one iz srednje i istočne Europe, nisu iznimka, a ove su zemlje specifične po tome što predstavljaju slavenske narode koji se, ako nisu susjedi, teško razumiju kada je riječ o jeziku.
Kao standardno rješenje tu je engleski, koji kod ovih naroda ne funkcionira tako dobro – ne iz neznanja, nego iz specifičnosti slavenske kulture, koju engleski ne može učinkovito objasniti. Upravo taj problem može riješiti međuslavenski jezik.
To je zonski izgrađen jezik koji je vrlo sličan pravim govornim slavenskim jezicima u srednjoj i istočnoj Europi i nadovezuje se na tradicionalni staroslavenski jezik. Zonski konstruirani jezici su dizajnirani da olakšaju komunikaciju između govornika određene skupine i blisko srodnih jezika.
Međuslavenski jezik dijeli gramatiku i zajednički rječnik sa suvremenim govornim slavenskim jezicima kako bi se izgradio univerzalni jezični alat koji svi slavenski narodi mogu razumjeti bez ikakvog ili s vrlo minimalnim učenjem.
Ovaj jezik uglavnom može donijeti brojne prednosti u sektoru turizma, kulture i gospodarstva.
Za što bi koristilo međuslavenstvo?
Jedan od utemeljitelja ovog jezika je Vojtjeh Merunka sa Sveučilišta u Pragu, profesor informatike, matematičkog modeliranja i softverskog inženjerstva, grana industrije.
300 milijuna ljudi govori slovenski.Gramatika je mnogo važnija u međuslavenskom da se razumiju glagoli i padeži, a ta gramatika je umjetno međuslavenska, koristi se gramatičkim oblicima koji su u živom jeziku.
Možete vidjeti mnoga njene pravila u srpskom,ruskom,češkom.a ta kombinacija je specifična jer je matematičko okruženje.
Onda nije tako teško da neki Rus,Srbin ili Bugarin koji ne zna sve riječi međuslavenskog jezika,ali zna gramatiku , može koristiti riječi iz svog jezika, ali u međuslavenskoj gramatici“, kaže Merunka. a ta razumljivost je ono što krasi ovaj jezik.
Ističe da bi međuslavenski jezik donio razne dobrobiti slavenskim narodima koji bi konačno mogli govoriti istim jezikom, ali i napredak na području turizma, kulture i poslovanja.
“Svako ljeto milijuni Čeha, Slovaka, Rusa, Poljaka dolaze na Jadran i moraju komunicirati s Hrvatima i Crnogorcima na engleskom. Jako malo ljudi zapravo razumije engleski, sveden je na osnovne pojmove poput ‘hamburgera’.
Nemam ništa protiv tog jezika” ali problem je u tome što ljudima treba kultura, a engleski jezik ne može učinkovito opisati slovenski, na primjer, trebamo pričati o narodnim nošnjama, kulinarskim receptima…
Jedan Slaven to može drugom Slavenu opisati čak i kroz vlastiti naivno međuslovenski jezik. primitivan je to način ali je učinkovit”, rekao je.
Međuslavenski jezik uči 25.000 ljudi
Prof. Merunka ističe kako postoji interes za učenje ovog jezika, pa na Discordu i drugim platformama interslovenski uči preko 25 tisuća ljudi, dok je aktivnih tri tisuće govornika. Predavanja se održavaju svakog vikenda, subotom ili nedjeljom, a drugu večer u skupini slušatelja bilo je čak 250 ljudi.
“Ima Ukrajinaca, Poljaka, Srba, Hrvata, Bugara, a sada je sve više Rusa kojih u početku nije bilo. Što se tiče istočne Europe, ima ljudi iz svih zemalja bivše Jugoslavije”, rekao je.
Jezik ima 40.000 riječi, a koriste se i ćirilica i latinica.
“Imate ona posebna slova koja Rusi ne znaju ć, č, ž, đ, pa to onda ne moraju učiti, ali i ě, što je zapravo ijekavica. Štoviše, nismo mi to izmislili, to je pismo koje je u 19. stoljeću koristio Ljudevit Gaj, takozvana gajevica, prvi hrvatski latinski spis.”
Iako je jezik zamišljen tako da ima jednaku težinu za sve slavenske narode, on je možda najteži za Ruse i Bugare.
Bugarima je problem jer nemaju padeže, ali puno razumiju. Bugarske riječi su sadržane i u međuslavenskom, ali imaju problem s gramatikom. Rusi pak mogu imati problem zbog njihovog specifičnog naglaska riječi, njihov problem je taj naglasak“, ističe prof. Merunka.
Međunarodno priznanje?
U planu je i otvaranje online akademije na kojoj bi ljudi iz cijelog svijeta mogli učiti međuslavenski jezik, a grupa autora koja je utemeljila jezik podnijela je zahtjev i Međunarodnoj organizaciji za standardizaciju (ISO).
Jezik je do sada dobio priznanje Glottologist, bibliografske baze podataka o manje poznatim jezicima u svijetu, koja je prvi put razvijena i održavana na Max Planck Institutu za evolucijsku antropologiju u Leipzigu.
“Glotolog je prvi, ali važan korak i u tome smo uspjeli”, ističe prof. Merunka dodaje da postoji interes pojedinih sveučilišta.
“Sveučilište u Zagrebu i dvoje iz Poljske su ozbiljno zainteresirani. Točnije, u Zagrebu bi studenti turizma i lingvistike imali međuslavenski kao izborni jezik”, kaže.
Međuslavenski jezik može donijeti brojne prednosti turističkom sektoru, posebice u uslužnim djelatnostima. Hoteli, restorani, muzeji, crkve i druge atrakcije mogu lakše doprijeti do šire populacije putem letaka, brošura, jelovnika, natpisa i web stranica napisanih na međuslovenskom jeziku, smatra Merunka u zaključku intervjua za Euronews Srbija
wpDiscuz
