Petak, 18 listopada, 2024

“UNUTARNJA KRIZA” NA BLISKOM ISTOKU Odnos snaga mogao bi se okrenuti naglavačke

Vrlo
Za sada diplomatski sukob Irana i Saudijske Arabije ponukan različitim viđenjem Islama, prijeti prelaskom u opći rat i kaos na Bliskom istoku.
Nakon razmjene oštrih riječi, prosvjeda i paljenja veleposlanstva u Teheranu Saudijsku Arabiju u prekidu diplomatskih odnosa sa Iranom počinju slijediti i druge zemlje.

Vlasti Bahraina danas su obznanile prekid diplomatskih odnosa s Iranom.

BBC piše kako se Bahrain odlučio na isti potez kao Saudijska Arabija, iako se radi o kraljevini sa dominantnom šijitskom populacijom, ali kojom vlada kralj sunitskog opredjeljenja.

Službena agencija Saudijske Arabije SPA javlja kako je i Sudan odlučio protjerati veleposlanika i diplomate Irana iz Khartouma, u Sudanu, kao i povući svog veleposlanika iz Teherana u Iranu.

Sinoć je Saudijska Arabija prekinula diplomatske odnose s Iranom, a iranskim diplomatskim službenicima je dat rok od 48 sati da napuste zemlju. Naime, ovakva odluka uslijedila je nakon napada na saudijska diplomatska predstavništva u Teheranu i Mashhadu u subotu navečer.

Povod za seriju prekida bilateralnih diplomatskih odnosa je kriza je izazvana subotnjim pogubljenjem 47 osoba osuđenih za terorizam u Saudijskoj Arabiji i oštrim reakcijama Irana zbog toga što je među pogubljenima bio i vjerski lider šijitske manjine Nimr al-Nimr.

Uslijedili su prosvjedi tijekom kojih je zapaljena zgrada veleposlanstva Saudijske Arabije u Teheranu i konzulat u Mashhadu na sjeveroistoku zemlje.

Izvršenje smrtne presude nad 47 osoba izazvalo je niz reakcija i osuda od lidera Europske unije, Ujedinjenih naroda, SAD-a… ali najoštrije reakcije stizale su iz Irana, čiji je ministar vanjskih poslova poručio kako će “Saudijska Arabija za ovu politiku platiti visoku cijenu”.

Sukobe se “glave” islamskih frakcija

Saudijska Arabija i Iran su, kako navodi BBC, ključni centri moći za sunite i šijite. Podržavaju ideološki potpuno različite frakcije u ratom pogođenim zemljama kao što su Sirija i Jemen.

Brojni dužnosnici i analitičari izrazili su straho vanje kako bi prekid diplomatskih odnosa između zemalja Bliskog istoka mogao dovesti do novih vojnih sukoba u ovoj regiji.

Kurdi bi mogli “opet” profitirati

Kurdi, narod bez države podjeljen između Sirije, Iraka, Turske i Irana mogli bi dodatno ojačati svoju poziciju najnovijim sukobom šijita i sunita, odnosno njihovih vodećih država Irana i Saudijske Arabije.

Stabilnom autonomijom u Iraku koja se širi, napredovanjem na sirijskom ratištu duž skoro cijele južne turske granice kurdske bi autonomaške snage u Turskoj i Iranu mogle dobiti dodatni poticaj. Istovremeno mogu računati na ustupke u pravcu autonomije jer i Turska i Iran, ma kako se uplitali u sukobe u Siriji i Iraku ne žele borbe na svom teritoriju.

Suština trvenja sunita i šijita
Smaknuće šejha Nimra al-Nimra samo je naizgled rezultat unutarreligijskih trvenja između šijita i sunita. I kada su ta trvenja izbila, doslovce od stoljeća sedmoga, u pitanju je bila vlast a ne način kako se moli.
Poslije smrti Alije, četvrtog kalifa i Muhammedova zeta, bilo je pitanje hoće li prevladati njegovi pristaše, šijja Alí (Alijina stranka), kojima je on bio prvi imam, ili peti kalif Muavija, koji je poslao premoćne snage i kod Kerbale 10. muharema 61. po Hidžri (10. listopada 680. po Kristu) masakrirao Poslanikova unuka Huseina i Alijine sljedbenike. Sunna je šijju pobijedila ali nije iskorijenila, šijja to ogorčeno pamti.
Šijiti su pretežna većina u umjetno ocrtanom Iraku, koncentrirani od Kerbale i Baghdada do iranske granice i u Iranu. Kao manjina vladali su u Jemenu, njihovoj alavitskoj varijanti pripada dinastija Asad u Siriji. Suniti mahom smatraju šijite varijantom islama, ali ih salafitski vahabiti (vehabije) smatraju hereticima, ćafirima – a u Saudijskoj Arabiji na vlasti je dinastija koju je ideološki osnažio baš ibn Wahab.
Sukobu sunita i šijita, a još izrazitije Saudijaca i Iranaca, konfesionalno je samo ruho, a suština je – i u doba bitke kod Kerbale i sada na potezu od Sirije do Afganistana – u borbi za (pre)vlast te u odnosu snaga i labavih savezništava koji definiraju stanje u toj permanentnoj vjekovnoj borbi.
Inoslav Bešker / Jutarnji list
- Advertisement -

14656 KOMENTARI

guest

Uključena je moderacija komentara. Potrebno je određeno vrijeme da se pojavi vaš komentar.

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.

14.7K Mišljenja
Najstariji
Najnovije Most Voted
Inline Feedbacks
View all comments
Последняя новост

SKEJO: Država daje prostor Prijovićki, ali za Thompsona nema mjesta?

Nakon nedavne konferencije za tisak, Udruga IX. bojne HOS-a izrazila je svoje duboko nezadovoljstvo načinom na koji se njihove...
- Advertisement -
- Advertisement -

More Articles Like This

- Advertisement -