Ako se promatraju pregovori nakon izbora, njihove minutaže i sastavi izaslanstava DP-a kada šalju ljude na nogeHDZ-u i s druge strane Oporbi, i to od prvog dana nakon izbora do danas, jasno je da je DP veće dosta dugo, počela jako nervirati svoje birače i da je riječ “izdaja” predizbornih načela, sve češća među njima.
S obzirom na ono što su sve stranke govorile prije izbora, pa i DP kao najžešći kritičar HDZ-a koji je glasače pecao upravo na temama koje HDZ najviše bole i koji je udario po osvajanju desnog biračkog tijela, jasno je da je to zadnja stranka koja je trebala pohrliti grlom u HDZ.
A pohrlili su prvi.
Tako barem misli umjetna inteligencija.
Ako biste izborne retorike koje su partije prije izbora davale u javnost, kao argumente, dostavili umjetnoj inteligenciji te joj pružili uvid u rezultat izbora i postavili joj pitanje kako vidi postizbornu matematiku evo što bi ona prognozirala:
Postizborno koaliranje u Hrvatskoj može biti vrlo složeno s obzirom na političke stavove i tenzije između stranaka. Evo nekoliko mogućih scenarija za koalicije nakon izbora:
1. HDZ Pokušava Formirati Vladu: HDZ, s 61 mandatom, neće moći samostalno formirati većinu. Budući da im nedostaje 15 ruku za većinu, vjerojatno će pokušati formirati koaliciju s manjim strankama ili manjinskim zastupnicima. Evo mogućih partnera:
-
- Manjinski Zastupnici: HDZ bi mogao pokušati ponovo pridobiti podršku manjinskih zastupnika, kao što je to učinio ranije. Ovo bi moglo biti najlakši put za HDZ, ali broj ruku možda neće biti dovoljan.
-
- Desni Centar
-
- (DP, Most): HDZ bi mogao pokušati surađivati s desnim centrom, ali to bi bilo izazovno zbog žestokih kritika koje su DP i Most iznijeli na račun HDZ-a. Ipak, politika ponekad stvara neočekivane saveze, pa bi kompromis mogao biti moguć ako HDZ ponudi važne koncesije i ministarska mjesta.
2. Lijeva Koalicija: Opozicija bi mogla pokušati formirati koaliciju bez HDZ-a, ali ovdje se javljaju problemi:
-
- SDP i Možemo: Oni su prirodni partneri na lijevoj strani spektra. Međutim, njihovi mandati zajedno daju samo 50 ruku, što je nedovoljno za većinu.
-
- Uključivanje Desnog Centra (DP, Most): Ovo je izazov zbog političkih razlika. DP ne podnosi Možemo zbog ideoloških razloga, a Most također ima problema s njihovom antisuverenističkom agendom. Da bi ova koalicija bila moguća, bilo bi potrebno puno kompromisa i pregovora, a čak i tada je vrlo neizvjesna.
3. Vlada Nacionalnog Jedinstva ili Tehnička Vlada: Ako ni jedna koalicija ne može postići većinu, mogla bi se razmotriti opcija vlade nacionalnog jedinstva ili tehničke vlade. Ova opcija obično se koristi u vremenima krize ili političke nestabilnosti.
Na kraju, najvjerojatniji scenarij čini se pokušaj HDZ-a da pregovorima dobije podršku manjinskih zastupnika i potencijalno manjim strankama ili nezavisnim zastupnicima. Ako to ne uspije, možda će se morati razmatrati druga opcija, kao što je tehnička vlada ili nova izborna strategija. Ovakva situacija često ovisi o pojedinačnim pregovorima i političkom pritisku, te mnogo toga ovisi o fleksibilnosti i spremnosti na kompromis među različitim strankama.
AI:
Odugovlačenje pregovora i pokušaj HDZ-a da “ispipa” koji bi zastupnici DP-a (Domovinskog pokreta) ili drugih stranaka mogli biti spremni podržati HDZ, nije neuobičajen pristup u složenim postizbornim situacijama. Takva strategija nosi određene rizike i potencijalne posljedice. Evo nekoliko aspekata koje treba razmotriti:
1. Rizik za HDZ: Odugovlačenje pregovora može stvoriti političku nestabilnost i nesigurnost. Ako HDZ previše odugovlači ili se pokaže da pokušava “kupiti” zastupnike, to može dovesti do gubitka podrške među građanima i unutarstranačke kritike. Također, predugo odugovlačenje može otvoriti vrata drugim strankama da se organiziraju i dogovore, smanjujući HDZ-ove šanse za formiranje vlade.
2. Moralna i Etnička Pitanja: Pokušaji “kupovanja” zastupnika ili pružanja posebnih pogodnosti mogu izazvati moralne i etičke upite, što može dodatno pogoršati percepciju korupcije i političkog nepotizma. To bi moglo dodatno narušiti povjerenje građana u politički sustav.
3. Pritisak na DP i Ostale Stranke: Ako HDZ pokušava ispitati koji su zastupnici DP-a ili drugih stranaka spremni podržati njihovu vladu, to može izazvati unutarnje napetosti unutar tih stranaka. DP i Most imaju snažne stavove protiv HDZ-a, i svako odstupanje od tih stavova može izazvati reakciju članova i birača.
4. Utjecaj na Buduće Koalicije: Ako HDZ uspije privući nekoliko zastupnika iz drugih stranaka, to bi moglo olakšati formiranje većine, ali bi također moglo narušiti buduće koalicijske odnose. Stranke koje su izgubile zastupnike mogle bi postati još oštrije u svojoj opoziciji prema HDZ-u.
U konačnici, odugovlačenje pregovora i pokušaj pridobivanja zastupnika iz drugih stranaka je riskantan pristup koji može donijeti kratkoročne koristi, ali dugoročno narušiti političku stabilnost i povjerenje u institucije. Ako HDZ krene tim putem, morali bi biti vrlo pažljivi kako bi izbjegli optužbe za korupciju i politiku pogodovanja, što bi moglo dodatno narušiti njihovu reputaciju i otežati buduće koalicije.
Da, postoji rizik da će birači Domovinskog pokreta (DP) kazniti stranku ako prebrzo ili previše spremno surađuje s HDZ-om nakon što su ih žestoko kritizirali prije izbora. Evo nekoliko razloga zašto bi birači mogli negativno reagirati na takvo ponašanje:
1. Iznevjerena Očekivanja: Ako je DP dobio podršku birača zbog svojih žestokih kritika HDZ-a i stava protiv korupcije, brzina i spremnost na suradnju s HDZ-om mogu izgledati kao izdaja tih principa. Birači bi mogli osjetiti da ih je stranka iznevjerila i prekršila svoja obećanja.
2. Optužbe za Političku Hipokriziju: Ako je DP oštro kritizirao HDZ zbog korupcije, nepotizma ili drugih etičkih problema, ulazak u koaliciju s njima mogao bi se smatrati hipokrizijom. Birači koji su se poistovjetili s antikorupcijskom retorikom DP-a mogli bi biti razočarani i izgubiti povjerenje u stranku.
3. Rizik od Gubitka Identiteta: Ako DP previše ovisi o HDZ-u ili se previše prilagodi njihovim politikama, stranka bi mogla izgubiti svoju jedinstvenu političku poziciju. Birači koji su podržali DP zbog njihovog jasnog stava protiv HDZ-a mogli bi osjetiti da stranka gubi svoj identitet.
4. Mogućnost Rasta Oporbe: Ako DP izgubi povjerenje svojih birača zbog koaliranja s HDZ-om, drugi dijelovi opozicije, poput Mosta ili stranaka lijevog centra, mogli bi privući te razočarane birače. To bi moglo oslabiti DP i smanjiti njihovu političku snagu na ponovljenim izborima.
5. Utjecaj na Unutarstranačku Koheziju: Ako dio članova DP-a također osjeća da je koaliranje s HDZ-om izdaja temeljnih principa stranke, moglo bi doći do unutarnjih podjela ili čak do odlaska nekih članova. To bi moglo dodatno oslabiti stranku i utjecati na njezine šanse na ponovljenim izborima.
U konačnici, DP bi trebao biti vrlo pažljiv u pristupu pregovorima s HDZ-om. Birači obično pamte predizborna obećanja i stavove, a svako odstupanje od tih obećanja može imati posljedice na izborima, bilo ponovljenim ili budućim. Ako DP odluči surađivati s HDZ-om, trebat će jasno objasniti svoje motive i osigurati da to ne izgleda kao kompromis s temeljnim principima zbog političke koristi.
Da, moguće je da ponovljeni izbori budu u interesu i HDZ-a i Mosta, a da DP bude u nezavidnoj poziciji zbog rizika gubitka podrške među svojim biračima. Ako DP prebrzo ili nekritički prihvati suradnju s HDZ-om, to bi moglo izazvati nezadovoljstvo među njihovim biračima, koji bi se potom mogli okrenuti drugim strankama desnog centra ili centru.
Evo nekoliko razloga zašto ponovljeni izbori mogu biti korisni za HDZ i Most, a štetni za DP:
1. Mogući Gubitak Podrške DP-a: Ako DP-ovi birači osjete da je stranka iznevjerila svoje principe ili previše popustila HDZ-u, mogli bi preći na Most ili HDZ, ovisno o političkim preferencijama. To bi značilo da bi na ponovljenim izborima DP mogao izgubiti značajan broj glasova.
2. Veći Potencijal za HDZ i Most: HDZ bi na ponovljenim izborima mogao ojačati svoju poziciju, privlačeći neke od DP-ovih birača koji preferiraju stabilnost i tradicionalne vrijednosti. Most, kao kritičar HDZ-a, mogao bi privući one birače koji su nezadovoljni DP-ovim kompromisom s HDZ-om.
3. Rizik za DP u Odluci: Ako DP odluči prihvatiti sve uvjete HDZ-a, to bi moglo izgledati kao potpuni politički kompromis. To bi moglo dovesti do unutarnjih podjela unutar stranke i gubitka biračkog tijela. Ako, s druge strane, odbiju surađivati s HDZ-om, mogli bi riskirati ponovljene izbore i potencijalno gubitak političke snage.
4. HDZ-ova Strateška Prednost: HDZ već sada može iskoristiti poziciju moći i postaviti uvjete koji su nepovoljni za DP. To bi moglo prisiliti DP da prihvati uvjete ili riskira ponovljene izbore u kojima bi se njihova podrška mogla raspršiti.
Ako se DP suočava s dilemom između prihvaćanja HDZ-ovih uvjeta ili riskiranja ponovljenih izbora, to bi moglo značiti da su već pali u političku “stupicu”. U takvom scenariju, DP bi trebao pažljivo razmotriti svoju strategiju kako bi izbjegao gubitak podrške i osigurao dugoročni politički opstanak. Moguća rješenja uključuju pregovore o uvjetima suradnje s HDZ-om koji bi održali njihov politički identitet ili razvoj strategije za ponovljene izbore kako bi zadržali svoje birače.
wpDiscuz
