Dakle, Ukrajinci su odlučili upasti u Kursk i osloboditi 1200 kvadratnih kilometara ruskog teritorija, a što su zauzvrat dobili? Ništa manje nego još jedan ratni front koji će ih, sudeći po analitičarima, koštati više nego što su očekivali. Zamisao je, kažu, bila jednostavna: stisnuti Putina i natjerati ga da povuče snage s istoka. Ali, eto ti vraga, Putin nije tip koji igra prema planu drugih. Umjesto panike i povlačenja, on lagano prebacuje vojnike iz južne Ukrajine i testira ukrajinsku izdržljivost.
Ukrajinske trupe herojski se ukopavaju, ali zima dolazi, lišće pada, a njihova nova “obveza” – kako to analitičari elegantno nazivaju – postaje uteg. S jedne strane, drže mali komad ruske zemlje, a s druge, gube teren u Donjecku. Zelenski, naravno, drži govore o hrabrosti i vojno-političkim koracima, dok Putin – hladan kao sibirski vjetar – još nije odlučio povući potez.
I što sad? Pregovori, kažu neki. No, ako Rusija ne oslobodi Kursk, Ukrajina gubi adut. Putinov plan? Pustiti Ukrajinu da sama sagori pod težinom vlastitih ratnih frontova.
POČETAK ruske protuofenzive protiv ukrajinskih trupa koje su u kolovozu zauzele dio ruske regije Kursk ponovno je usmjerio pozornost na Kijev i ciljeve njegove invazije. Ova operacija – prvi veći strani upad na ruski teritorij nakon Drugog svjetskog rata – od početka je kockanje, smatraju analitičari. No, budući da su ukrajinske snage u Kursku sada posustale, rizici rastu, a strateški su dobici još uvijek nedostižni, piše Financial Times.
Ukrajinske snage postigle su taktičku pobjedu koja je podigla moral kada su zauzele otprilike 1200 četvornih kilometara ruskog teritorija nakon iznenadnog napada 6. kolovoza. Operacija je pomogla vratiti malo vjere u ofenzivni potencijal Ukrajine, mijenjajući narativ o ratu. Međutim, Ukrajina zasad nije uspjela prisiliti Moskvu da povuče znatne snage s istoka zemlje, gdje iscrpljene ukrajinske trupe neprestano gube teritorij. Rusija je pojačala pritisak u Ukrajini, posebno oko važnog željezničkog čvorišta Pokrovska.
Sveukupni uspjeh invazije na Kursk će ovisiti o cijeni koju će Ukrajina platiti za zadržavanje teritorija. A ta će cijena ovisiti o taktici koju će ruske snage koristiti da bi potisnule ukrajinske osvajače.
Rob Lee, viši suradnik na Institutu za istraživanje vanjske politike, kaže da ishod s ukrajinske točke gledišta ovisi o resursima koje obje strane ulažu: “Nije presudno što je Ukrajina preusmjerila resurse, sve dok ih Rusija preusmjerava više.” Kad bi Rusija igrala dugotrajnu igru angažirajući samo ograničene resurse za Kursk, mogla bi dodatno rastegnuti i slomiti ukrajinske snage.
Rusija pokrenula protuofenzivu
Rusija je u srijedu pokrenula protuofenzivu u Kursku i tvrdila da je brzo povratila oko 63 četvorna kilometra na lijevom krilu područja koje je Kijev zauzeo, iako je Deepstate, vojni analitički list povezan s ukrajinskim ministarstvom obrane, rekao da Ukrajina još uvijek pomalo napreduje na sjeveru. FT nije mogao neovisno provjeriti ova izvješća.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je u petak da su ruske snage započele brze ofenzivne akcije, ali bez većih uspjeha. “Naša se vojska herojski drži i čini sve što je potrebno za naše druge vojno-političke korake”, rekao je ukrajinski čelnik.
Zelenski je ranije naznačio da će Ukrajina koristiti osvojenu rusku zemlju kao adut u budućim mirovnim pregovorima, što bi moglo značiti njezino zadržavanje na neodređeno vrijeme. “Ukrajinci su također prestali dovoziti nove rezerve. Počeli su se manje kretati i umjesto toga više ukopavati”, rekla je osoba bliska ruskom vojnom establišmentu za FT.
Unatoč tome što je protiv Rusije imala više ljudstva i naoružanja, Ukrajina se opteretila “novom obvezom” kad je započela ofenzivu na Kursk, tvrdi Lee. “I to trajnom obvezom. Kijev je stvorio proširenu frontu koju će morati neprestano opskrbljivati i pojačavati, potencijalno na štetu svojih obrambenih linija u Ukrajini.”
Stiže zima, Ukrajinci bi mogli izgubiti prednost u Kursku. Glavni cilj je propao
“Ukrajinske snage mogle bi koristiti zaklone u šumama za ukopavanje”, dodao je Lee. No, ta će prednost nestati zimi, kada lišće padne, jer će se lakše vidjeti gdje su čiji položaji. Ukrajinske opcije za rotiranje jedinica ili slanje pojačanja također su ograničene. Još uvijek je u ranoj fazi popune svojih trupa nakon što je u proljeće donijela novi zakon o mobilizaciji – gotovo godinu dana nakon što je ukrajinski Glavni stožer to prvi put zatražio.
Dužnosnici kažu da mobilizacija dobro napreduje, ali da će proći još tri mjeseca prije nego što novoobučene trupe budu mogle utjecati na bojno polje, ustvrdio je predsjednik Odbora za obranu ukrajinskog parlamenta Oleksandr Zavitnevič.
Unatoč sramoti zbog invazije na Kursk, ruski predsjednik Vladimir Putin nije bio natjeran da premjesti svoje najbolje obučene jurišne snage iz Donjecke regije. Taj cilj nije ispunjen, priznao je vrhovni zapovjednik ukrajinskih oružanih snaga Oleksandr Sirski početkom rujna. No, tvrdi da je Rusiji sužena sposobnost manevriranja jedinicama i da je spriječena u slanju dodatnih snaga u Pokrovsk.
Moskva se u početku oslanjala na pogranične trupe i vojnike kako bi pokušala obuzdati ukrajinski prodor prije nego što ih je ojačala sposobnijim jedinicama. “Osim nekoliko mornaričkih brigada, tamo nismo doveli nikakve dobre nove rezerve”, rekla je osoba bliska ruskom vojnom establišmentu.
Ruslan Levjev, vojni analitičar koji prati kretanje ruskih trupa i voditelj istraživačke skupine Conflict Intelligence Team, rekao je sljedeće: “Unatoč činjenici da je Putin očito bio iznimno ljut zbog proboja u Kursku oblast, nije donosio emocionalne odluke, pa nije naredio da se sve snage okupe što prije i odu osloboditi Kursk.”
Putin je odlučio platiti “političku cijenu” prisutnosti ukrajinskih trupa na suverenom ruskom teritoriju, rekao je Levjev, umjesto da zahtijeva ishitreni protunapad koji bi vjerojatno rezultirao velikim ruskim gubicima. To je pristup kojem je Rusija ranije pribjegla.
Pregovori na vidiku?
Ukrajinsko se vodstvo još uvijek nada da će Rusija na kraju morati povući još trupa s istočnog fronta. Visoki dužnosnik ukrajinske vojne obavještajne službe kaže da je Rusija dosad angažirala 38.000 ljudi, uključujući jurišne brigade prebačene iz južne Ukrajine, ali protunapad nije bio velikih razmjera. “Morat će poslati više svojih prekaljenih i iskusnih jurišnih brigada kako bi postigli više od taktičkih uspjeha”, dodao je ukrajinski dužnosnik.
Zelenski je rekao da će Rusiji biti potrebno oko 100.000 vojnika da potisne ukrajinske snage.
Levjev je vidio dokaze da su jedinice ruske 51. padobranske zračne pukovnije i 155. brigade marinaca, kao i najmanje osam tenkova, sudjelovale u protunapadu. Ali ruski i zapadni analitičari slažu se da snage koje je Rusija ondje okupila nisu dovoljne da u potpunosti preuzmu to područje. “Ovotjedna operacija bila je očito samo ispitivanje ukrajinske obrambene linije”, rekao je Levjev.
Iako se ukrajinska oklada da će upad u Kursk ublažiti pritisak na istočnoj bojišnici još nije isplatila, to bi moglo namamiti Rusiju da poveća snage u protuofenzivi. Kad bi pregovori bili na vidiku, Putin bi se vjerojatno osjećao prisiljenim lišiti Ukrajinu njenog aduta za pregovaranje, smatra Levjev.
wpDiscuz
