S početkom 2024. godine prestao je vrijediti ugovor o tranzitu ruskog plina preko Ukrajine, što bi moglo donijeti značajne promjene na europskom energetskom tržištu. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski najavio je još u prosincu da Kijev neće produžiti ugovor, naglasivši kako Ukrajina neće “dopustiti Moskvi da zaradi dodatne milijarde” dok traje ruska agresija.
Ruski predsjednik Vladimir Putin potvrdio je kraj ugovora, izražavajući uvjerenje da će ruski Gazprom preživjeti gubitke. “Sve je jasno. Ovaj ugovor više neće postojati,” izjavio je Putin, istaknuvši kako je Rusija spremna apsorbirati posljedice.
Utjecaj na europske države bez pristupa moru
Ova odluka posebno pogađa istočne članice EU koje se oslanjaju na ruski plin isporučen preko Ukrajine. Austrija, Mađarska i Slovačka, koje nemaju pristup LNG terminalima na moru, već su izrazile zabrinutost zbog opskrbe. Vlade u Bratislavi i Budimpešti namjeravaju nastaviti kupovati ruski plin, unatoč sankcijama i geopolitičkim pritiscima.
Povijest energetske ovisnosti
Suradnja između Europe i Rusije na polju energetike ima duboke korijene. Još 1970. godine Njemačka i Sovjetski Savez potpisali su ugovor “Cijevi za plin”, kojim je osigurana isporuka ruskog plina u zamjenu za njemačku industrijsku opremu. Ta ovisnost traje i danas, usprkos sankcijama i smanjenju uvoza fosilnih goriva iz Rusije.
Prema podacima Europske komisije, Rusija je u 2023. godini činila 15% ukupnog uvoza plina u EU, dok su Norveška i SAD bile vodeći dobavljači s 30% i 19%.
Ekonomske posljedice
Cijene energenata, koje su 2022. godine dosegnule rekordne razine, i dalje ostaju visoke. To je snažno pogodilo europske industrije, poput njemačkog VW-a i BASF-a, ali i kućanstva koja su se suočila s rastućim troškovima energije. Prema podacima Europske komisije, gotovo 11% građana EU u 2023. nije moglo adekvatno grijati svoje domove.
EU pripremljena na prekid isporuke
Unatoč zabrinutosti nekih članica, Europska unija tvrdi kako je spremna na prekid isporuke ruskog plina kroz Ukrajinu. Analize Europske komisije pokazuju da bi zamjena 14 milijardi kubičnih metara plina imala minimalan utjecaj na cijene zahvaljujući povećanju kapaciteta za ukapljeni prirodni plin (LNG). SAD bi u naredne dvije godine trebao povećati svoje LNG kapacitete, što će pomoći u pokrivanju europskih potreba.
Geopolitički sukobi
Odluka Ukrajine izazvala je oštre reakcije u Mađarskoj i Slovačkoj, gdje vlade izražavaju zabrinutost za svoje odnose s Rusijom i opskrbu energentima. Slovački premijer Robert Fico zaprijetio je Ukrajini obustavom isporuke struje tijekom energetskih kriza. Ukrajinski predsjednik Zelenski optužio je Fica za provođenje ruskih interesa, ističući kako je to “nauštrb interesa slovačkog naroda”.
wpDiscuz
