Vijeće Regulatorne agencije za komunikacije BiH (RAK) usvojilo je izmjena Kodeksa o komercijalnim komunikacijama kojima se duljiina oglašavanja kod javnih RTV servisa smanjuje sa četiri minute u jednom satu, umjesto dosadašnjih šest. Izmijenjeni kodeks stupit će na snagu 1. siječnja.
Vijeće je izmjenama kodeksa, na zahtjev 4 komercijalne TV postaje, marketinški prostor javnim emiterima smanjilo sa šest na četiri minuta, po satu emitiranog programa. Istovremeno istim tim emiterima nije diran prihod koji ostvaruju od TV pretplate!
Piše: Bojan Šunjić, Dnevnik.ba
Danas se samo javni emiteri (svi odreda u državnom vlasništvu) financiraju iz RTV takse sredstvima kojima komercijalni emiteri koji djeluju na istom tržištu nemaju pristup. Komercijalni se pak emiteri financiraju isključivo iz oglašavanja koje pak koriste i javni emiteri. Stoga se odluka agencije čini samo korakom ka pravednom uređenju tržišta te provedbi ustavnih obveza o ravnopravnosti vlasništva. No javni radio televizijski servisi, u teškom financijskom stanju zbog nezamislivog broja prekobrojnih uposlenika i lošeg poslovanja, ne misle tako.
Tvrde kako je Vijeće RAK-a odbacilo sve argumente koje su tijekom javne rasprave dostavili BHRT, RTRS i FTV, strukovne udruge, Unija medijske industrije, misija Europske unije u BiH, OHR i mnogi drugi. Dodaju i kako “sve zemlje u okruženju i EU imaju veću minutažu od ove koju je RAK odredio” i kako Agnecija nema ” obzira što će ova odluka ugroziti financijsku sigurnost javnih emitera”. No uporno zaboravljaju ili namjerno prešućuju sredstva koja dobijaju od RTV pretplate.
Zlorabeći dodjeljeni im medijski prostor, “državni službenici na malim ekranima” iskrivljuju mnoge činjenice, neke skrivaju, a izmišljaju argumente koji ne postoje.
Točno je kako većina zemalja, posebice u okruženju na koje se često pozivaju, ubire RTV pretplatu. No činjenica je i kako ju troše na drugi način.
U većini zemalja sredstva od RTV pretplate koriste se većinom za održavanje javne telekomunikacijske infrastrukture i razvoj. U BiH koriste se većinom za plaće i troškove uposlenih. U drugim je zemljama javna telekomunikacijska infrastruktura dostupna jednako svima i komercijalnim i javnim operaterima, i onima u državnom i onima u privatnom vlasništvu. Je li tako u BiH? Nije – Javni operateri bi i TV pretplatu i infrastrukturu samo za sebe, a dijlelili bi samo približne uvjete oglašavanja.
No za razliku od nepoštene borbe u eteru u kojoj iskrivljuju činjenice, javni su emiteri najavili drugi vid borbe – jedini ispravan ukoliko doista misle kako su u pravu. Najavljuju pravnu borbu za koju su angažirali odvjetnički tim i traže studije koje bi predložile njihovo održivo financiranje.
No za održivo financiranje i stabilan rad morat će prihvatiti njima bolne činjenice: regulirano tržište i odnose javne i komercijalne namjene, državnog i privatnog vlasništva, te broj uposlenih koji će se u reguliranom i pravednom tržištu moći financirati. Dakako, taj broj će morati biti daleko manji.
Dnevnik.ba
wpDiscuz