Predsjednica Kolinda Grabar Kitarović odradila je prvi krug konzultacija o mandataru i već zakazala drugi krug za 7. prosinca jer niti Zoran Milanović niti Tomislav Karamarko nisu skupili 76 potpisa. A zanimljivo je da je prvu sjednicu Sabora odlučila zakazati prije toga, za samo pet dana, iako je neizvjesno hoće li se uopće moći konstituirati Sabor jer za izbor predsjednika također treba većina glasova.
Nakon niti jednih izbora nismo imali ovakvu neizvjesnost oko slaganja Vlade. Od izbora je prošlo dvadeset dana, Most stalno izlazi s novim prijedlozima reformi koje stavlja pred SDP i HDZ, i premda obje strane gotovo sve prihvaćaju, i dalje je puno otvorenih pitanja. Počevši od toga hoće li Most ostati jedinstven, koje je mostovce pridobio Drago Prgomet… do onog ključnog – jesu li uopće spremni podržati ijednu od opcija ili ćemo najkasnije u ožujku na nove izbore.
1. Tko raspolaže s koliko mandata i koliko kome treba do većine?
SDP-ova koalicija Hrvatska raste na Pantovčak je donijela 66 potpisa. Osim njihove liste koja je osvojila 56 mandata, potpisima su Zorana Milanovića za mandatara podržali IDS (3 mandata), Reformisti Radimira Čačića (1 mandat), zastupnici manjina – Milorad Pupovac, Mile Horvat (SDSS), mađarska Šandor Juhas, talijanska Furio Radin, češka Vladimir Bilek, romska Veljko Kajtazi. HDZ-ova koalicija nije željela otkriti koliko potpisa imaju, no tvrde da je brojka puno veća od 59 mandata koliko su osvojili na izborima.
2. Koliko je neopredijeljenih zastupnika?
Zasad još ne znamo kome je sklono 26 zastupnika koji se nisu potpisom izjasnili ni za lijevu ni za desnu opciju. Osim 18 zastupnika Mosta, to su još dva manjinska zastupnika (SDSS-ovac Mirko Rašković i albanska zastupnica Ermina Lekaj Prljaskaj), za koje se pretpostavlja da ih je “vrbovao” Karamarko, dva zastupnika HDSSB-a, dva zastupnika Milana Bandića, Drago Prgomet te Ivan Vilibor Sinčić iz Živog zida.
3. Čiji glasovi bi mogli odlučiti mandatara?
Milanoviću za dobivanje mandata treba još najmanje 10 zastupnika, a Karamarku 17. Ključni su mandati Mosta – odnosno kome će se prikloniti zastupnici koji ostanu Petrovu, ali i oni koji se eventualno odmetnu. Ako Milanović pridobije na svoju stranu Bandića i HDSSB, koji imaju zajedno četiri mandata, onda mu je dovoljno da ga podrže još barem šest zastupnika Mosta. U slučaju da Mostu otkažu poslušnost dvije zastupnice sa Prgometove liste koje su i članice njegove stranke (Gordana Rusak i Irena Petrijevčanin Vuksanović), onda Milanović s tri zastupnika Hridi može do 73 zastupnika i trebaju mu još tri mostovca. Ako pak, Karamarko ima dva manjinska zastupnika, treba mu još 15 zastupnika. Nije mu dovoljno da pridobije tri ili četiri zastupnika Mosta već mu treba barem njih 11 i to pod uvjetom da ga podrže Bandić i HDSSB. Budući da je Karamarko u kampanji odlučno odbacio mogućnost koaliranja s Glavaševim crnokošuljašima, bez Mostovih 13 ruku ne može biti mandatar. A možda i manje ako mu priskoče neki od manjinaca koji su zasad na Milanovićevoj strani.
4. S koliko mandata raspolaže Drago Prgomet?
Prgomet je početkom tjedna svoju udrugu Hrid pretvorio u političku stranku. Na osnivačku skupštinu osim njega došle su i dvije izabrane zastupnice Mosta iz 1. izborne jedinice. No, obje tvrde da su i dalje uz Most. Jučer se, pak, pojavila neslužbena informacija da je Prgomet oko sebe okupio još pet zastupnika Mosta koje kontrolira i navodno su svi spremni podržati Milanovića s kojim se, prema nekim spekulacijama, jučer trebao i sastati. Međutim i Prgomet i SDP su takav dogovor demantirali.
5. Kada će se Most opredijeliti i kome su bliži?
Teško je predvidjeti hoće li preostalih 18 zastupnika Mosta ostati jedinstveni ili će se raspasti. Iz Mosta su i jučer ponovili da im je i dalje cilj Vlada nacionalnog jedinstva premda su dvije velike stranke u startu odbacile takvu inicijativu. Njihov glasnogovornik Nikola Grmoja najavio je da konačne stavove iz SDP-ova i HDZ-ova tabora oko reformi, koje su tražili, očekuju do ponedjeljka. Neki tvrde da će se na osnovi njih opredijeliti koga će podržati dok Grmoja objašnjava kako će njihov prijedlog i dalje biti Vlada SDP-HDZ.
6. Što je s manjinskim zastupnicima?
Zasad je šest od osam manjinaca uz Milanovića. Međutim, nakon konzultacija kod predsjednice i Radin i Bilek izjavili su da je moguće da se okrenu Karamarku. Ako Karamarko na svoju stranu pridobije Most ili barem veći dio Mosta i tako po broju potpisa prestigne Milanovićevih 66, nije isključeno da manjinci promjene stranu i priklone se HDZ-u.
7. Kome će se prikloniti Bandić i HDSSB?
Bandić čeka do samog kraja da vidi tko će biti bliži sastavljanju Vlade. Milanović je spreman zakopati ratnu sjekiru i surađivati s njim, a i iz HDZ-a govore kako se Bandić i njima obećao. Kada je riječ o HDSSB-u, oni su rekli da neće s HDZ-om, a u SDP-u govore kako su im obećali tehničku podršku u Saboru, ne i potpise za mandatara.
8. Što se događa u SDSS-u?
Nakon što je Mirko Rašković postupio suprotno odlukama stranačkog vodstva kojima je SDSS odlučio podržati Milanovića za mandatara, sazvana je sjednica Predsjedništva na kojoj će vidjeti kako će se prema njemu postupiti. Rašković, koji je inače dožupan HDZ-ovom šibenskom županu Goranu Pauku, navodno je otpočetka Karamarkov “spavač”. No, budući da je šef šibenske županijske organizacije SDSS-a, stranka ga je morala staviti na listu, a on se obvezao da će svoje mjesto u Saboru prepustiti zamjenici jer bi inače morao dati ostavku na mjesto dožupana.
9. Zašto je predsjednica sazvala Sabor prije drugog kruga konzultacija?
Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović sazvala je drugi krug konzultacija 7. prosinca, a sjednicu Sabora za 3. prosinca. Time, prema tumačenju ustavnih stručnjaka, nije izašla iz okvira svojih ustavnih ovlasti. No, iza takve odluke zasigurno ima pozadina – ili predsjednica na taj način želi prisiliti političke aktere da se konačno dogovore o većini do 3. prosinca ili je na konzultacijama dobila neka saznanja da će se jedna od strana do tog datuma imati 76 mandata. U Mostu vjeruju da predsjednica radi pritisak na njih da se što prije odluče na koju će stranu.
10. Što ako Sabor ne izabere predsjednika i ne bude konstituiran?
Ustav propisuje da se prva sjednica Sabora mora održati najkasnije 20 dana nakon objave konačnih rezultata izbora. To znači da je rok za održavanje prve sjednice 14. prosinca. Sabor se konstituira tek nakon što se izabere predsjednik, a za to treba većina glasova nazočnih zastupnika. Ako predsjednik ne bude izabran, ni Sabor nije konstituiran, što znači da izabranim zastupnicima ne idu nikakva prava već i dalje traje mandat onima iz 7. saziva Sabora. No, postoji nekoliko opcija koje bi omogućile konstituiranje Sabora i bez formiranja većine – ili da aktualni predsjednik Josip Leko, koji obnaša tu dužnost dok se ne izabere njegov nasljednik, proglasi prekid sjednice i zakaže nastavak za dogledno vrijeme kada jedna opcija skupi većinu, ili se parlamentarne stranke mogu dogovoriti da izaberu privremenog predsjednika.
11. Što ako se Sabor konstituira, a nitko ne uspije sastaviti Vladu i idemo na nove izbore?
Ako 3. prosinca Sabor izabere predsjednika Sabora, osniva se Mandatno-imunitetno povjerenstvo kako bi zastupnici koji imaju nespojive dužnosti mogli dati ostavke te se biraju njihovi zamjenici. Nakon što se utvrdi tko ima status zastupnika, oni polažu prisegu i počinje im teći mandat. A s njim i sva prava, uključujući i pravo na plaću. A to znači da će ti zastupnici, makar svoju dužnost recimo obnašali dva ili tri dana jer ćemo imati nove izbore, nakon toga dobivaju pravo na 6 mjeseci pune zastupničke plaće i 6 mjeseci pola plaće. Pa će tako porezni obveznici morati financirati i njihove plaće, ali i plaće zastupnika iz prethodnog saziva koji također nakon prestanka mandata imaju pravo na 6 plus 6.
12. U kojima uvjetima predsjednica mora raspisati nove izbore?
Ako se Sabor ne konstituira, Ustav ne predviđa nove izbore. Njih predsjednica mora raspisati ako se u propisanim rokovima ne uspije sastaviti Vlada. A rokovi za sastavljanje Vlade počinju teći tek od onog dana kada predsjednica odredi mandatara. Onaj kojem je dala mandat ima 30 dana za sastavljanje Vlade, a može mu produljiti za još 30 dana. Ako ni nakon 60 dana mandatar ne uspije sastaviti Vladu, predsjednica može nekome drugome dati mandat i on ima 30 dana da pokuša sastaviti Vladu. Tek ako ni taj drugi mandatar ne uspije, predsjednica mora raspisati nove izbore.
SDP-ova koalicija Hrvatska raste na Pantovčak je donijela 66 potpisa. Osim njihove liste koja je osvojila 56 mandata, potpisima su Zorana Milanovića za mandatara podržali IDS (3 mandata), Reformisti Radimira Čačića (1 mandat), zastupnici manjina – Milorad Pupovac, Mile Horvat (SDSS), mađarska Šandor Juhas, talijanska Furio Radin, češka Vladimir Bilek, romska Veljko Kajtazi. HDZ-ova koalicija nije željela otkriti koliko potpisa imaju, no tvrde da je brojka puno veća od 59 mandata koliko su osvojili na izborima.
2. Koliko je neopredijeljenih zastupnika?
Zasad još ne znamo kome je sklono 26 zastupnika koji se nisu potpisom izjasnili ni za lijevu ni za desnu opciju. Osim 18 zastupnika Mosta, to su još dva manjinska zastupnika (SDSS-ovac Mirko Rašković i albanska zastupnica Ermina Lekaj Prljaskaj), za koje se pretpostavlja da ih je “vrbovao” Karamarko, dva zastupnika HDSSB-a, dva zastupnika Milana Bandića, Drago Prgomet te Ivan Vilibor Sinčić iz Živog zida.
3. Čiji glasovi bi mogli odlučiti mandatara?
Milanoviću za dobivanje mandata treba još najmanje 10 zastupnika, a Karamarku 17. Ključni su mandati Mosta – odnosno kome će se prikloniti zastupnici koji ostanu Petrovu, ali i oni koji se eventualno odmetnu. Ako Milanović pridobije na svoju stranu Bandića i HDSSB, koji imaju zajedno četiri mandata, onda mu je dovoljno da ga podrže još barem šest zastupnika Mosta. U slučaju da Mostu otkažu poslušnost dvije zastupnice sa Prgometove liste koje su i članice njegove stranke (Gordana Rusak i Irena Petrijevčanin Vuksanović), onda Milanović s tri zastupnika Hridi može do 73 zastupnika i trebaju mu još tri mostovca. Ako pak, Karamarko ima dva manjinska zastupnika, treba mu još 15 zastupnika. Nije mu dovoljno da pridobije tri ili četiri zastupnika Mosta već mu treba barem njih 11 i to pod uvjetom da ga podrže Bandić i HDSSB. Budući da je Karamarko u kampanji odlučno odbacio mogućnost koaliranja s Glavaševim crnokošuljašima, bez Mostovih 13 ruku ne može biti mandatar. A možda i manje ako mu priskoče neki od manjinaca koji su zasad na Milanovićevoj strani.
4. S koliko mandata raspolaže Drago Prgomet?
Prgomet je početkom tjedna svoju udrugu Hrid pretvorio u političku stranku. Na osnivačku skupštinu osim njega došle su i dvije izabrane zastupnice Mosta iz 1. izborne jedinice. No, obje tvrde da su i dalje uz Most. Jučer se, pak, pojavila neslužbena informacija da je Prgomet oko sebe okupio još pet zastupnika Mosta koje kontrolira i navodno su svi spremni podržati Milanovića s kojim se, prema nekim spekulacijama, jučer trebao i sastati. Međutim i Prgomet i SDP su takav dogovor demantirali.
5. Kada će se Most opredijeliti i kome su bliži?
Teško je predvidjeti hoće li preostalih 18 zastupnika Mosta ostati jedinstveni ili će se raspasti. Iz Mosta su i jučer ponovili da im je i dalje cilj Vlada nacionalnog jedinstva premda su dvije velike stranke u startu odbacile takvu inicijativu. Njihov glasnogovornik Nikola Grmoja najavio je da konačne stavove iz SDP-ova i HDZ-ova tabora oko reformi, koje su tražili, očekuju do ponedjeljka. Neki tvrde da će se na osnovi njih opredijeliti koga će podržati dok Grmoja objašnjava kako će njihov prijedlog i dalje biti Vlada SDP-HDZ.
6. Što je s manjinskim zastupnicima?
Zasad je šest od osam manjinaca uz Milanovića. Međutim, nakon konzultacija kod predsjednice i Radin i Bilek izjavili su da je moguće da se okrenu Karamarku. Ako Karamarko na svoju stranu pridobije Most ili barem veći dio Mosta i tako po broju potpisa prestigne Milanovićevih 66, nije isključeno da manjinci promjene stranu i priklone se HDZ-u.
7. Kome će se prikloniti Bandić i HDSSB?
Bandić čeka do samog kraja da vidi tko će biti bliži sastavljanju Vlade. Milanović je spreman zakopati ratnu sjekiru i surađivati s njim, a i iz HDZ-a govore kako se Bandić i njima obećao. Kada je riječ o HDSSB-u, oni su rekli da neće s HDZ-om, a u SDP-u govore kako su im obećali tehničku podršku u Saboru, ne i potpise za mandatara.
8. Što se događa u SDSS-u?
Nakon što je Mirko Rašković postupio suprotno odlukama stranačkog vodstva kojima je SDSS odlučio podržati Milanovića za mandatara, sazvana je sjednica Predsjedništva na kojoj će vidjeti kako će se prema njemu postupiti. Rašković, koji je inače dožupan HDZ-ovom šibenskom županu Goranu Pauku, navodno je otpočetka Karamarkov “spavač”. No, budući da je šef šibenske županijske organizacije SDSS-a, stranka ga je morala staviti na listu, a on se obvezao da će svoje mjesto u Saboru prepustiti zamjenici jer bi inače morao dati ostavku na mjesto dožupana.
9. Zašto je predsjednica sazvala Sabor prije drugog kruga konzultacija?
Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović sazvala je drugi krug konzultacija 7. prosinca, a sjednicu Sabora za 3. prosinca. Time, prema tumačenju ustavnih stručnjaka, nije izašla iz okvira svojih ustavnih ovlasti. No, iza takve odluke zasigurno ima pozadina – ili predsjednica na taj način želi prisiliti političke aktere da se konačno dogovore o većini do 3. prosinca ili je na konzultacijama dobila neka saznanja da će se jedna od strana do tog datuma imati 76 mandata. U Mostu vjeruju da predsjednica radi pritisak na njih da se što prije odluče na koju će stranu.
10. Što ako Sabor ne izabere predsjednika i ne bude konstituiran?
Ustav propisuje da se prva sjednica Sabora mora održati najkasnije 20 dana nakon objave konačnih rezultata izbora. To znači da je rok za održavanje prve sjednice 14. prosinca. Sabor se konstituira tek nakon što se izabere predsjednik, a za to treba većina glasova nazočnih zastupnika. Ako predsjednik ne bude izabran, ni Sabor nije konstituiran, što znači da izabranim zastupnicima ne idu nikakva prava već i dalje traje mandat onima iz 7. saziva Sabora. No, postoji nekoliko opcija koje bi omogućile konstituiranje Sabora i bez formiranja većine – ili da aktualni predsjednik Josip Leko, koji obnaša tu dužnost dok se ne izabere njegov nasljednik, proglasi prekid sjednice i zakaže nastavak za dogledno vrijeme kada jedna opcija skupi većinu, ili se parlamentarne stranke mogu dogovoriti da izaberu privremenog predsjednika.
11. Što ako se Sabor konstituira, a nitko ne uspije sastaviti Vladu i idemo na nove izbore?
Ako 3. prosinca Sabor izabere predsjednika Sabora, osniva se Mandatno-imunitetno povjerenstvo kako bi zastupnici koji imaju nespojive dužnosti mogli dati ostavke te se biraju njihovi zamjenici. Nakon što se utvrdi tko ima status zastupnika, oni polažu prisegu i počinje im teći mandat. A s njim i sva prava, uključujući i pravo na plaću. A to znači da će ti zastupnici, makar svoju dužnost recimo obnašali dva ili tri dana jer ćemo imati nove izbore, nakon toga dobivaju pravo na 6 mjeseci pune zastupničke plaće i 6 mjeseci pola plaće. Pa će tako porezni obveznici morati financirati i njihove plaće, ali i plaće zastupnika iz prethodnog saziva koji također nakon prestanka mandata imaju pravo na 6 plus 6.
12. U kojima uvjetima predsjednica mora raspisati nove izbore?
Ako se Sabor ne konstituira, Ustav ne predviđa nove izbore. Njih predsjednica mora raspisati ako se u propisanim rokovima ne uspije sastaviti Vlada. A rokovi za sastavljanje Vlade počinju teći tek od onog dana kada predsjednica odredi mandatara. Onaj kojem je dala mandat ima 30 dana za sastavljanje Vlade, a može mu produljiti za još 30 dana. Ako ni nakon 60 dana mandatar ne uspije sastaviti Vladu, predsjednica može nekome drugome dati mandat i on ima 30 dana da pokuša sastaviti Vladu. Tek ako ni taj drugi mandatar ne uspije, predsjednica mora raspisati nove izbore.