Četvrtak, 18 travnja, 2024

U svijetu se baca trećina hrane

Must Read

Svake se godine u svijetu baci ili propadne 1,3 milijarde metričkih tona hrane ili trećina ukupne globalne proizvodnje, upozorava direktor UN-ove agencije za hranu (FAO) Jose Graziano da Silva u članku za Hinu i pita se je li to prihvatljivo u svijetu u kojem je 842 milijuna ljudi gladno, pothranjeno ili nema osiguranu prehranu.
“Koliko ste često u supermarketu prebirali jabuke ili banane koje najljepše izgledaju?”, piše Da Silva. “Naša prirodna želja za lijepim voćem znači da se tone i tone voća i povrća s manjim nesavršenostima bacaju u smeće. Hrana koju bacaju potrošači, dućani ili restorani, međutim, samo je dio ove priče”, dodaje.
Bacanje hrane u siromašnim zemljama manji je problem od činjenice da se goleme količine gube u ranijim fazama prehrambenog lanca. Gubici hrane na farmama, u tvornicama, prijevozu, skladištima i trgovinama dovode u pitanje sigurnost prehrane u brojnim dijelovima Europe i srednje Azije, pokazuju podaci FAO-a.
“U zemljama u razvoju, gubici nakon žetve mogu doseći čak 40 posto proizvodnje”, istaknuo je da Silva. “U Europi, ako kombiniramo gubitke i bacanje hrane u cijelom prehrambenom lancu, govorimo o 280 do 300 kilograma po osobi godišnje”, rekao je.
Direktor FAO-a upozorava da će se potreba za hranom s godinama povećavati uzmu li se u obzir prognoze da će do 2050. svjetska populacija doseći devet milijardi ljudi. “Ako se gubici i bacanje hrane smanje samo za pola, za prehranu stanovništva do 2050. proizvodnju će trebati povećati za 25, a ne kako se sada procjenjuje za 60 posto”, rekao je Da Silva.
UN-ova agencija ističe i štetan učinak bacanja hrane na okoliš, jer se tako baca i sva energija, zemlja i voda upotrijebljena u proizvodnji i procjenjuje da se godišnje ispusti 3,3 gigatone stakleničkih plinova nastalih proizvodnjom hrane koja nije konzumirana.
Izraženo u novcu, ukupan godišnji trošak bačene hrane prema cijenama proizvođača iznosi 750 milijardi dolara, a prema maloprodajnoj cijeni i troškovima za okoliš puno više, pokazuju podaci FAO-a.
“Iz bilo koje perspektive – etičke, gospodarske, iz perspektive okoliša ili sigurnosti prehrane, jednostavno ne možemo tolerirati bacanje jedne trećine ukupne količine hrane proizvedene u svijetu”, naglasio je Da Silva.
Borba protiv bacanja i gubitka hrane jedan je od pet elemenata “Plana za suzbijanje gladi” glavnog tajnika UN-a Ban Ki-moona, a FAO zajedno sa širom koalicijom partnera radi na rješavanju toga i ostalih problema vezanih za sustav prehrane.
Što bi vlade u Europi mogle učiniti da se to promijeni? Da Silva kaže da u tim dijelovima svijeta dominiraju mali i raštrkani proizvođači hrane te nisu u stanju ulagati u novu tehnologiju koja bi smanjila gubitke.
Vlade bi trebale osmisliti politike i programe potpora koje bi ih potaknuli na udruživanje, što bi malim proizvođačima omogućilo povećanje proizvodnje ili izgradnju zajedničkih skladišta i hladnjača.
U tom slučaju ne samo da bi smanjili goleme gubitke, jer bi hranu uskladištili odmah nakon berbe, nego bi i produljili rok valjanosti proizvoda zbog čega bi ih kupci manje bacali, kaže Da Silva.
Za razliku od gubitaka, nastavlja direktor FAO-a, bacanje hrane u najvećoj je mjeri rezultat ponašanja i odluka kupaca i trgovaca, pa bi vlade kroz javne kampanje mogle izmijeniti takvo ponašanje. “Pozivam sve – od ministara do poljoprivrednika, trgovaca i kupaca da preispitaju svoje stavove i ponašanje kada je riječ hrani. Ovakav gubitak hrane i resursa mora prestati!”, zaključio je Da Silva u članku.

- Advertisement -

14656 COMMENTS

Subscribe
Notify of
guest

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.

14.7K Komentari
Oldest
Newest Most Voted
Inline Feedbacks
View all comments
Последний

Vidovićeva optužena za skrivanje Debevecova telefona

SARAJEVO - Tužiteljstvo BiH podiglo je optužnicu protiv sarajevske odvjetnice Vasvije Vidović (70) zbog počinjenja kaznenog djela sprječavanja dokazivanja...
- Advertisement -

Ex eodem spatio

- Advertisement -