Na tisuće su obiteljskih domova obnovljene za Hrvate u Republici Srpskoj, deseci crkava i vjerskih objekata, društvenih domova, pokrenuta su mala i veća gazdinstava, a taj proces je osobito u usponu posljednjih godina od kada je u dva mandata na čelu Ministarstva za izbjegle i raseljene osobe rođeni Brođanin Davor Čordaš, piše Večernji list BiH.
Od Kozarske Dubice na samoj granici na krajnjem sjeveru, preko Laktaša i Banje Luke, Teslića, Kotor Varoši, Dervente, Doboja, Pelagićeva, Modriče, pa sve do sela Koteza u trebinjskoj općini ili Berkovića nadomak Stoca, ostavljen je pečat da život u tome dijelu zemlje i prisutnost Hrvata nisu izumrli.
Oživjela područja
U prvih pet do deset godina nakon okončanja ratnih sukoba u BiH, koje su bile ključne za povratak svih izbjeglih i raseljenih osoba u njihove domove, za povratak Hrvata je izdvajano tek 3 do 5% proračunskih sredstava Ministarstva za izbjeglice i raseljene osobe RS-a. Od 2011. godine taj je odnos dramatično rastao što, međutim, nije proporcionalno odzivu ljudi koji su se u tome razdoblju od okončanja rata snašli i žive na drugim područjima. Neka naselja, posebice u derventskom i brodskom području, koja su do 2011. godine bila potpuno porušena, u kojima su se temelji obiteljskih kuća jedva nazirali u gustom raslinju, gdje su ceste postale gotovo neprohodne, crkve razorene, a njive napuštene, sada su ponovno oživjela. Promjena je rezultat posve novog pristupa povratku…