Državni vrh i izaslanici nacionalnih manjina i antifašista u srijedu su podno spomenika Kameni cvijet položili vijenac i cvijeće u spomen na žrtve ustaškoga logora Jasenovac, na 75. obljetnicu proboja posljednjih zatvorenika. Rano ujutro, 22. travnja 1945. godine posljednjih 600 zatvorenika krenulo je u proboj iz logora u koji su ustaške vlasti zatvarale te ubijale ljude zbog njihove vjerske, nacionalne ili ideološke pripadnosti. Sam proboj preživjelo je stotinjak logoraša.
Koncentracijski logor Jasenovac postojao je 1337 dana, a Javna ustanova spomen područje Jasenovac prikupila je imena i podatke za 83.145 ubijenih žrtava (39.570 muškaraca, 23.474 žena i 20.101 djece do četrnaest godina starosti). Ove godine na državnoj komemoraciji ponovno je cijeli državni vrh, što nije bio slučaj od 2014. godine, a nazočni su bili i predstavnici nacionalnih manjina i antifašista, koji su od 2016. godine odbijali prisustvovati državnoj komemoraciji.
Poštivale su se mjere socijalnog distanciranja
Zajednički vijenac tako su podno “Kamenog cvijeta” položili predsjednik Republike Zoran Milanović, predsjednik Hrvatskoga sabora Gordan Jandroković te predsjednik Vlade Andrej Plenković. U izaslanstvu Sabora su i potpredsjednik Sabora SDP-ov Siniša Hajdaš Dončić i saborski zastupnik i predsjednik SDP-a Davor Bernardić, a u izaslanstvu Vlade ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek. Također na komemoraciji je i sisačko-moslavački župan Ivo Žinić.
Po cvijet su u spomen na žrtve položili predsjednik Židovske općine Ognjen Kraus, predsjednik Savjeta Srpskog narodnog vijeća Milorad Pupovac, saborski zastupnik romske nacionalne manjine Veljko Kajtazi te predsjednik Saveza antifašističkih boraca (SABA RH) Franjo Habulin. Službena komemoracija zbog epidemije koronavirusa uključivala je samo polaganje vijenca i cvijeća, uz poštivanje mjera socijalne distance.
Proteklih godina bivša predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović na komemoraciju je slala izaslanika, a počast žrtvama odavala je sama, uglavnom nekoliko dana prije državne komemoracije, dok su predstavnici manjina te antifašisti odbijali nazočiti državnoj komemoraciji ocjenjujući da se u Hrvatskoj revidira povijest Drugog svjetskog rata te su organizirali odvojene komemoracije.
Kraus je ponudio suradnju Vladi
Predsjednik Židovske općine Zagreb Ognjen Kraus izjavio je u srijedu u Jasenovcu da je došao na komemoraciju pružiti ruku suradnje Vladi i vlastima kako bi riješili sve probleme i hipoteke koje sramote Hrvatsku u Europi i svijetu.
“Došao sam pružiti ruku i dobru volju, pokazati da sam spreman na ozbiljne razgovore o situaciji u Hrvatskoj, i odnosu Vlade i vlasti prema povijesti. Došao sam i zato da riješimo sve naše probleme u interesu Hrvatske, i da sve hipoteke koje sramote ovu zemlju u Europi i svijetu stavimo ad acta”, rekao je novinarima Kraus na komemoraciji u Jasenovcu.
Vide se pomaci u odnosu Vlade prema povijesti
Kraus je potvrdio da vidi pomake u odnosu Vlade prema povijesti, ali da njega više zanimaju rezultati. “Mene interesiraju rezultati, da konačno stavimo ad acta pitanja znakovlja, pitanja revizije povijesti, sve ono što sramoti ovu zemlju, i da se konačno počnemo pridržavati zakona i ustava Hrvatske”, naglasio je Kraus. Istaknuo je da “sigurno neće” biti u Jasenovcu sljedeće godine ako se ništa ne promijeni u godinu dana.
“Sigurno neću biti ovdje, niti itko od predstavnika židovske zajednice. Ja sam pružio ruku i sada čekam da vidim što će se dogoditi. Bili smo na jako dobrom sastanku nakon prošlogodišnje komemoracije, gdje su bili predstavnici Vlade i svi ministri, dogovor je bio da se ponovno nađemo u dogledno vrijeme i riješimo situaciju. Nama se uvijek obraćaju, ovoga puta pet dana prije komemoracije, inače dva do tri tjedna prije toga”, kazao je Kraus.
Dodao je da su neki pomaci napravljeni, posebno u Ministarstvima kulture i obrazovanja. “U kurikulum je za ovu godinu ušao posjet Jasenovcu”, naglasio je.
wpDiscuz
