Desetogodišnjaci u nekim hrvatskim školama, čije su učiteljice i učitelji s popisa lektire odabrali naslov Zvonimira Baloga Pusa od Krampusa, moraju čitati stihove o paranju dječjih utroba, sakaćenju genitalija i čupanju jezika.
Naime, na popisu lektira za četvrte razrede osnovnih škola nalazi se i knjiga Zvonimira Baloga Pusa od Krampusa. Riječ je o zbirci pjesama čija su tematika Bog i njegovo prijateljstvo s čovjekom, a pjesma Gospa Međugorska sadrži stihove: “Hrvatski je narod najugroženiji, najnesretniji na planetu! Bleiburg, Jazovka i druge špilje postaje su našeg križnog puta, dio hrvatske su zbilje. U hercegovačkim, istarskim i ličkim jamama još se urlik vrti, leleče jeka očajničkog padanja. U carstvu bezumne podivljale smrti pod zastavom pobjednika slavile su se laži i padanja.
Nisu bile izbirljive provalničke kame, djeci su parale utrobe, kopale su oči. Bez spolovila ostajali su tate, bez sisa mame. Iz hrvatskih usta hrvatski jezik užarenim su kliještima čupali, kad bi pod okriljem mraka, krvavih očiju u usnule domove upali.”
Glavna urednica nakladničke kuće koja je objavila knjigu: Nitko od nas tad nije radio
Knjigu Zvonimira Baloga objavila je nakladnička kuća Znanje 1996. godine. Za komentar smo zamolili glavnu urednicu Znanja.
“Kao majka se ne slažem da se takva knjiga uvrsti u popis lektira za 4. razred, no kao glavna urednica Znanja nemam komentara. Ne znam što se tada zbivalo pa ne mogu komentirati. Nisam čitala tu knjigu, niti uređivala, mi smo svi u Znanju mlađa generacija i nitko od nas nije radio u vrijeme kad je knjiga objavljena”, rekla je za Index Silvia Sinković, glavna urednica nakladničke kuće Znanje.
O tome je li ovo primjereno za taj uzrast razgovarali smo s Dianom Greblički-Miculinić, profesoricom hrvatskog jezika i književnosti te voditeljicom stručne radne skupine za jezično-komunikacijsko područje kurikuluma.
Voditeljica kurikularne za hrvatski: Učitelji prije odabira lektire prvo trebaju sami pročitati knjigu
“To je knjiga za niže razrede i ja je ne poznajem. Znam samo da se u nižim razredima radi Baloga i čula sam za ove stihove, međutim teško mi ih je staviti u kontekst Balogovih pjesama i igrokaza koje ja obrađujem s djecom u višim razredima. U nižim razredima učitelji dobiju popis lektire i s njega imaju dva obavezna djela, a ostalo sami biraju. Ono što ja smatram je da bi učitelji prije odabira lektire prvo trebali sami pročitati knjigu.
Iskreno ne vjerujem da kolege ne čitaju i da ne znaju o čemu je riječ, jedino je upitno koji je bio cilj te lektire. Ne bih mogla ulaziti u to što se dogodilo s ovom lektirom, teško mi je bilo što zaključiti. U svakom djelu možete naći nešto za što se možete uhvatiti pa tako i ako krenete od Antigone.
Prije nego što se krene s nekom lektirom treba imati osmišljeni cilj i ishod sata i što se time želi postići”, rekla nam je Diana Greblički-Miculinić, voditeljica radne skupine kurikuluma za hrvatski jezik.
Odabir lektira u novom kurikulumu
Kaže kako su se njeni kolege u skupini, kao i ona, prilikom sastavljanja novog popisa lektire rukovodili time da autori i njihova djela budu reprezentativni te da su nagrađivani, kao i da su primjereni dobi djeteta.
“Važno nam je bilo da su djela reprezentativna što se tiče neke epohe, da su aktualna, da imaju vrijednost u književnom i društvenom smislu, da upozoravaju na neki problem. Popis je vrlo otvoren. Učitelj ga prilagođava sebi i učenicima s kojima radi. Najbitnije je to da bira prema ishodu koji želi ostvariti. Vrlo je bitno i s kurikulumom i bez njega da se djela koja su kraća čitaju na satu s djecom te da ta djela potom svi zajednički prodiskutiraju”, rekla nam je Diana Greblički-Miculinić.
Dodaje kako je novi popis lektira vrlo otvoren te da imaju dva djela po godini koja su obavezna.
Popis lektira iz 2006.
Tražili smo i Ministarstvo znanosti i obrazovanja da nam komentira ovu lektiru, na što su nam rekli da se popis lektirnih naslova nalazi u Nastavnom planu za osnovnu školu (2006.) te da se sastoji od popisa lektirnih naslova od kojih je definirano koja su djela obvezna, a koja su izborna.
“Popis lektirnih naslova pripremili su stručnjaci za hrvatski jezik i književnost (sveučilišni profesori, savjetnici Agencije za odgoj i obrazovanje i učitelji/nastavnici hrvatskog jezika i književnosti – praktičari). Na popisu za IV. razred osnovne škole je 25 naslova, od kojih učitelji mogu izabrati 7 naslova od kojih su obavezni:
– Ivana Brlić-Mažuranić: Regoč i Šuma Striborova i Mato Lovrak: Družba Pere Kvržice
Od Zvonimira Baloga učitelji mogu izabrati između: Ja magarac (zbirka priča) ili Pusa od Krampusa (zbirka dječjih pjesama) ili Nevidljiva Iva (zbirka pjesama) ili Zmajevi i vukodlaci (zbirka kratkih priča i pjesama).
Koji će lektirni naslov učitelj odabrati iz popisa izbornih naslova predmet je profesionalne diskrecije učitelja, kod obrade lektirnih naslova važna je uloga učitelja – od odabira lektirnih naslova do metodičke obrade na satu”, stoji u odgovoru Ministarstva.
U novom kurikulumu nema ove knjige na popisu lektira
Navedeni naslov Pusa od Krampusa ne nalazi se, kažu, na popisu lektire u sklopu prijedloga predmetnog kurikuluma hrvatskog jezika.
“Budući da od sljedeće godine uvodimo pilot-projekt cjelovite kurikularne reforme, ovakve će se teme rješavati na sustavan način.
Sukladno odredbama Zakona o odgoju i obrazovanju, ciljevi odgoja i obrazovanja u školskim ustanovama, između ostalog su odgajati i obrazovati učenike u skladu s općim kulturnim i civilizacijskim vrijednostima, ljudskim pravima i pravima djece, osposobiti ih za življenje u multikulturalnom svijetu, za poštivanje različitosti i toleranciju te za aktivno i odgovorno sudjelovanje u demokratskom razvoju društva. U sljedećem ciklusu odobrenja udžbenika, dat ćemo poseban naputak o provedbi ovog cilja”, stoji u odgovoru Ministarstva.
wpDiscuz