Nakon što je početkom tjedna u Berlinu, poslije višedesetljetnog skrivanja, uhićena bivša pripadnica Frakcije Crvene brigade (RAF) Daniela Klette istražitelji su u njemačkom glavnom gradu u četvrtak intenzivirali potragu i za preostalom dvojicom odbjeglih terorista, Ernst-Volkerom Staubom i Burkhardom Garwegom.
Pokrajinski ured za borbu protiv kriminala Donje Saske, koji vodi istragu protiv odbjeglih terorista RAF-a, u četvrtak je intenzivirao potragu za Staubom i Garwegom, za koje se vjeruje da se, isto kao i u ponedjeljak uhićena Daniela Klette, nalaze u Berlinu.
Istraga je, kako je priopćeno, intenzivirana nakon što je u stanu uhićene Klette pronađena veća količina oružja i streljiva, između ostalog i automatska puška Kalašnjikov kao i protutenkovska granata.
“Zbog pronađenog oružja polazimo od povećane opasnosti po građane”, rekao je jedan predstavnik Ureda za borbu protiv kriminala.
U noći sa srijede na četvrtak zgrada u kojoj se nalazi stan uhićene Klette bila je evakuirana na nekoliko sati zbog iznošenja eksplozivnih naprava iz zgrade.
U međuvremenu su sve glasnije kritike na račun vlasti zbog činjenice da se odbjegli članovi, krajem devedesetih godina ugašenog RAF-a, nalaze na slobodi.
Javni servis RBB je još prošle jeseni javio kako se Daniela Klette nalazi u Berlinu. Jedan kanadski novinar istraživačke grupe “Bellingcat” rekao je kako je još prošle godine “u samo nekoliko minuta”, na temelju slike s potjernice na internetu, pronašao fotografiju odbjegle Klette na stranici jednog plesnog kluba.
Klette je godinama u Berlinu živjela s talijanskom putovnicom, a sa svojim plesnim klubom je čak putovala na natjecanja u inozemstvo.
Mediji ukazuju na to kako je berlinska gradska četvrt Kreuzberg, u kojoj se Klette skrivala, desetljećima poznata kao uporište radikalnih ljevičara.
Joerg Schleyer, najmlađi sin predsjednika Udruge njemačkih poslodavaca Hannsa Martina Schleyera, kojeg je 1979. ubio RAF, kritizirao je vlasti zbog spore istrage u slučaju odbjeglih ljevičarskih terorista.
“Činjenica da je Klette više od 20 godina mirno i neotkriveno živjela usred Berlina jeziva mi je”, rekao je Schleyer za dnevnik Bild. Kazao je kako bi ovu okolnost politika trebala istražiti i poduzeti određene korake.
Klette, Staub i Garweg se sumnjiče za nekoliko pljački transportera novca i samoposluživanja te sudjelovanje u nekoliko terorističkih napada za vrijeme djelovanja RAF-a početkom devedesetih godina prošlog stoljeća.
RAF, koji svoje korijene vuče u studentskim pokretima s kraja šezdesetih, izveo je u sedamdesetim i osamdesetim godinama prošlog stoljeća u Njemačkoj niz napada na njemačke dužnosnike, kao i na objekte povezane s SAD-om.
RAF je tijesno surađivao i s raznim palestinskim terorističkim organizacijama, poput Crnog rujna, koji je odgovoran za teroristički napad na Olimpijsko selo u Muenchenu 1972./HMS/
Znate li za Baader-Meinhof efekt, koji “razotkriva” mnoge slučajnosti u našim životima?
Upravo ste se zaljubili u glumca i – gle kakva slučajnost! – baš večeras TV vrti neki njegov stari film, a možda ga nađete i kao testimonijal u reklami za automobile.
Ili ste upravo odlučili kupiti novi crveni auto i odjednom shvatite da većina vaših susjeda već posjeduje auto u ovoj boji.
Slučajnosti? Znakovi sudbine? Ništa od ovoga: naš je mozak jednostavno žrtva stvarne kognitivne pristranosti poznatije kao frekvencijska iluzija ili Baader-Meinhof efekt, piše Novi list.
Što je Baader-Meinhof efekt?
Započnimo tako što ćemo reći da ime ovog psihološkog fenomena (koji se naziva i iluzija frekvencije ) ne dolazi od znanstvenika koji su ga otkrili, već od terorističke skupine koja je djelovala u Zapadnoj Njemačkoj između 1970-ih i 1990-ih.
Bilo je to 1994. godine kada je Amerikanac po imenu Terry Mullen u pismu novinama iz Minnesote rekao da je za ovu terorističku skupinu prvi put čuo od prijatelja i da je o bandi čitao u novinama tek nekoliko dana kasnije, a zatim je počeo čuti o njima neprekidno i iz mnogih izvora.
Ukratko, otkrio je postojanje bande Baader-Meinhof zahvaljujući prijatelju i od tog trenutka o njoj je počeo čuti posvuda.
To nisu bile slučajnosti, već samo nova svijest.
Osvještavanje informacija prirodno nas navodi da ih tražimo – ili, još bolje, da ih primjećujemo – u svakodnevnom životu: one su oduvijek bile tu, no mi smo bili ti koji ih nismo primjećivali.
Ukratko, prirodno je da ćemo, ako smo nedavno otkrili nekog pjevača, biti prijemčiviji i spremniji ga poslušati svaki put kad radio (u teretani, u autu, u supermarketu) pusti neku njegovu pjesmu – dok bi se prije izgubio u anonimnoj pozadini na koju ne obraćamo previše pozornosti.
A vi, jeste li ikada iskusili učinak ove psihološke iluzije?