U suradnji s nekoliko drugih sveučilišta i bolnica znanstvenici s Medicinskog sveučilišta u Beču razvili su matematički model koji s velikom točnošću predviđa koji hospitalizirani pacijenti zaraženi koronavirusom neće razviti teže oblike bolesti COVID-19.
Pandemija koronavirusa izazvala je globalnu zdravstvenu krizu, a pružanje optimalne skrbi pacijentima uz istovremeno sprječavanje kolapsa zdravstvenog sustava glavni je cilj u zemljama diljem svijeta. Posebnost je bolesti uzrokovane koronavirusom ta što do pogoršanja stanja zaražene osobe obično dođe tek nakon sedam do deset dana od početka bolesti, stoga se oboljeli otpuštaju iz bolnice tek nakon dužeg razdoblja, čak i ako imaju relativno blage simptome.
“Iako svakim danom stječemo sve više spoznaja o ovome virusu, do sada nije postojala pouzdana metoda za pomoć u donošenju odluke o ranijem otpuštanju iz bolnice”,
naglašava Alice Assinger, znanstvenica s Medicinskog sveučilišta u Beču. Upravo je pod njezinim vodstvom tim znanstvenika s tog bečkog sveučilišta sada razvio model koji s velikom točnošću predviđa koji hospitalizirani pacijenti zaraženi koronavirusom neće razviti teže oblike bolesti COVID-19. Oni bi onda mogli biti otpušteni iz bolnice ranije nego do sada, čime bi se mogao rasteretiti zdravstveni sustav sve dok se ne postigne dovoljna procijepljenost populacije.
Ovaj model zasnovan je na parametrima iz rutinske bolničke prakse te nisu potrebne nikakve dodatne tehnički složene laboratorijske analize. Bolnički liječnici mogu unijeti vrijednosti tih parametara u poseban online alat. Matematički model na kojemu se alat temelji razvio je Stefan Heber, znanstvenik s Medicinskog sveučilišta u Beču, a uključuje razinu trombocita u krvi, koncentraciju upalnog markera, takozvanog C-reaktivnog proteina (CRP) te kreatinina koji se koristi kao pokazatelj bubrežne funkcije.
Zahvaljujući vrijednostima tih parametara u prva četiri dana hospitalizacije kao i dodatnim informacijama kao što su dob oboljele osobe i izmjerena tjelesna temperatura prilikom prijema u bolnicu s velikom se točnošću može predvidjeti povoljan tijek bolesti. Pritom nije važno koliko su dugo trajali simptomi prije prijema.
Za razvoj ovog alata korišteni su podaci 441 pacijenta iz tri različite austrijske bolnice, a model je zatim potvrđen na temelju podataka 553 pacijenta iz tri dodatne bolnice.
U ovaj su projekt osim Medicinskog sveučilišta u Beču uključena bečka klinika Favoriten, Medicinsko sveučilište u Innsbrucku, Sveučilište Johannesa Keplera u Linzu te medicinsko sveučilište Karolinska Institutet u Stockholmu, a proveden je uz financijsku potporu austrijskog Ministarstva obrazovanja, znanosti i istraživanja, Medicinsko-znanstvenog fonda gradonačelnika Grada Beča te Austrijskog fonda za znanost.
wpDiscuz
