Turska godinama “izazivala sudbinu”, 13 milijuna zgrada nije u skladu sa standardima

Turska je godinama izazivala sudbinu ne provodeći moderne građevinske propise dok je s druge strane dozvoljavala, u nekim slučajevima i podsticala bum izgradnje u trusnim područjima, rekli su stručnjaci, prenosi agencija AP.

Nesprovođenje propisa na koje su stručnjaci za geologiju i inženjerstvo davno upozoravali, ponovo je pod lupom javnosti nakon što su dva katastrofalna potresa u ponedjeljak sravnila tisuće zgrada sa zemljom i usmrtile više od 23.000 ljudi na jugoistoku Turske i sjeveru Sirije.

“Ovu je katastrofu izazvala nekvalitetna izgradnja, a ne potres”, rekao je profesor planiranja za slučaj izvanrednih situacija pri Univerzitetskom koledžu u Londonu David Alexander.

Opće je poznato da su mnoga zdanja koja su zbrisala dva moćna potresa bila napravljena od slabih materijala i uz korištenje loših metoda, i često nisu ispunjavala standarde koje je utvrdila vlada, rekao je predsjednik Komore arhitekata Turske Ejup Mehcu.

Prema njegovim riječima, to uključuje mnoge stare zgrade, ali i one koje su podignute u skorije vrijeme, gotovo dva desetljeća nakon što je Turska uskladila svoje građevinske zakone s modernim standardima.

“Zgrade u toj oblasti bilo su općenito nejake, a ne čvrste, uprkos realnoj opasnosti od potresa”, dodao je Mehcu.

Problem je naširoko zanemarivan, kažu eksperti i kao razlog navode to da bi suočavanje sa njim bilo skupo i nepopularno, a i zakočilo bi jedan od ključnih motora ekonomskog razvoja u zemlji.

Bez sumnje, dva uzastopna potresa koja su uništila ili oštetilila barem 12.000 zdanja bila su ekstremno snažna, a uz to sa plitkim epicentrom, pri čemu se prvi dogodio u zoru što je mnogim ljudima otežalo reakciju i bijeg kada su njihove zgrade počele tresti.

Predsjednik Turske Recep Tayyip Erdogan priznao je “manjkavosti” u odgovoru države na katastrofu, međutim, eksperti kažu da postoji planina dokaza, uključujući ruševine, koja upire prstom u brutalnu stvarnost onoga što je pravi razlog tolikog broja mrtvih zbog potresa.

Iako Turska na papiru ima odgovarajuće propise o sigurnosti gradnje, ona ih u stvarnosti rijetko primijenjuje, što objašnjava zašto se tisuće zgrada naprosto urušilo kad je žestoko ljuljanje počelo.

U zemlji koja je ispresecana geološkim rasjedima između tektonskih ploča, ljudi stalno strahuju gdje bi naredni potres mogao udariti, naročito u Istanbulu, gradu s više od 15 milijuna stanovnika.

Ministar pravde Bekir Bozdag obećao je da će istražiti razlog tolike destrukcije, ali je nekoliko stručnjaka upozorilo da bi svako ozbiljnije ispitivanje uzroka slabog provođenja građevinskih propisa moralo da uključi beskompromisno udubljivanje u politiku predsjednika Erdogana kao i regionalnih i lokalnih dužnosnika koji su nadgledali, pa i poticali građevinski bum koji je utjecao na ekonomski rast Turske.

Neposredno pred posljednje predsjedničke i parlamentarne izbore u Turskoj 2018. godine, vlada je pokrenula sveobuhvatni program kojim se jamči amnestija kompanija i pojedinaca odgovornih za određena kršenja građevinskih propisa. Plaćanjem kazne, prekršitelji su mogli izbjeći podvođenje svojih građevina pod stroge zakonske uvjete. Slične amnestije su uoči izbora proglašavale i ranije vlade.

Tijekom amnestije, vladina agencija za provođenje građevinskih propisa je priznala da više od polovice zgrada u cijeloj Turskoj – njih blizu 13 milijuna – nije u skladu s važećim standardima./HMS/