Jedan simpatični zastupnik SDP-a u Parlamentu BiH Denis Bećirović gostujući u emisiji “Dan s precima” televizije CNN (N1), među ostalim je kazao, kako Hrvatska treba poštovati pravo BiH na izlaz na otvoreno more, što po njemu Pelješki most, visine 50 metara i raspona između stupova od 200 metara, ispod kojeg mogu prolaziti najveći brodovi- onemogućava.
U ovom televizijskom nastupu Bećirović je otkrio još jednu antropološku stvar, kazavši: “Naši preci osigurali su Bosni i Hercegovini izlaz na more”.
Koji preci i šta su mu “naši”? Jesu li Turci preci il su naši? Il on misli da su mu preci Dubrovčani? I jesu li oni naši?
Budući je BiH dobila izlaz na more, kad je bila dijelom Osmanlijskog carstva, nameće se pitanje smatra li Bećirović Osmanlije svojim precima?, piše Hrvatski Medijski Servis.
Kako je BiH dobila izlaz na more?
No, važno je znati kako bez obzira na osvajače i vladare, odnosno države pod kojima su bili, povjesničari nespornom drže činjenicu da su Hrvati počeli naseljavati neumsko područje još ‘od stoljeća sedmog’ i na njemu kontinuirano žive sve do danas. Područje koje i danas čini bosanskohercegovački izlaz na Jadransko more, odnosno 20-ak kilometara obale, ostalo je skoro nepromijenjeno u svojim granicama više od tri stoljeća.
Cijela priča, podsjetio je u jednom intervju za hrvatske medije povjesničar Ivo Banac, počinje za vrijeme velikih ratova koji su uslijedili nakon neuspjelog pokušaja Turaka da zauzmu Beč 1681. godine. Tad počinje tzv. bečki rat ili rat Svete lige, koju su činili Habsburzi, Poljska, Venecija i Sveta Stolica, protiv Turaka. Namjera im je bila osloboditi one dijelove Ugarske i Hrvatske koji su bili pod Turcima pa su na sjeveru akciju vodile habsburške trupe, a na jugu su Mlečani krenuli prema otomanskim posjedima u Dalmaciji i Grčkoj.
‘Budući da su Dubrovčani bili otomanski podložnici, Mlečani su ih tretirali kao i Turke i prema njima se ponašali krajnje neprijateljski pa su činili grozne devastacije dubrovačkog područja – i s mora i s kopna. Čak su ulazili u zaleđe Dubrovačke Republike i otamo palili kuće i crkve, napadali ljude’, podsjeća Banac.
Na osnovi neprijateljskog ponašanja Mlečana, nastavlja dalje Banac, Dubrovačka Republika je izvukla ‘stanovit zaključak’ pa je nakon mira u Sremskim Karlovcima, postignutog 1699. godine, zahtijevala da njezin teritorij bude odvojen od teritorija Mletačke Republike – i na sjeveru i na jugu.
‘Poslije pregovora Turci izlaze na more i to na sjevernom dijelu između Kleka i Neuma, ali na južnom dijelu u Sutorini, odnosno preko Bokokotorskog zaljeva, južno od Herceg Novog. Ta dva komadića otomanske zemlje ostaju pod turskom vlašću sve do austrougarske okupacije BiH. Nakon aneksije 30 godina kasnije to i postaje austrijsko područje, ali ne i dio Dalmacije, kao što su Boka, Dubrovnik i sve sjeverno od Kleka i Neuma’, kaže Banac.
Nakon okončanja Prvog svjetskog rata i stvaranja prve južnoslavenske države, centralistički uređene, po Ivi Bancu je ‘bosanskohercegovački izlaz na more bila tek fikcija’. No činjenica jest, nastavlja dalje, da su općine koje su tamo nastale imale posjed nad tim prostorom i sve ostaje u kontinuitetu.
‘Kad je završio Drugi svjetski rat i stvorene federalne jedinice komunističke Jugoslavije, Neum postaje dio Socijalističke Republike BiH, dok sutorinski izlaz na more 1946. neformalnom zamjenom teritorija postaje dio Crne Gore. Kako pričaju, to su domaćinski i privatno obavili Đuro Pucar Stari, šef partije BiH, i Blažo Jovanović, šef crnogorske partije’, prepričava poslijeratne događaje Ivo Banac.
Džaferović kao Luj XIV ili Paša
Predsjedavajući Kluba zastupnika HDZ-a BiH u Zastupničkom domu parlamenta BiH Nikola Lovrinović, sudjelujući danas u raspravi o Pelješkom mostu optužio je Denisa Bećirovića da su BiH zavadili sa svima i da će državu zavaditi i s Europskom unijom.
Lovrinović je, kako prenosi Hrvatski Medijski Servis, komentirajući postupak Šefika Džaferovića, koji je jučer, u ime BiH, sa Safetom Softićem uputio pismo predsjedniku i zastupnicima Europskog parlamenta kazao kako se “on ponaša kao Luj XIV. “država to sam ja”, a da bi da je u osmanskom vrijeme on bio paša”. – Kakva li bi nam tek država bila da je Džaferović bio delegat na zasjednju ZAVNOBIH-a, možete samo zamisliti, kazao je Lovrinović./HMS/
wpDiscuz