Predsjednik Donald Trump naložio je svojim agencijama da započnu izgradnju „flote polarnih bezbjednosnih ledolomaca“ koja bi bila u potpunosti operativna do 2029. godine, navodeći potrebu za zaštitom američkih interesa na Arktiku i na Antarktiku.
U memorandumu dostavljenom u utorak Ministarstvu vanjskih poslova, Pentagonu, Trgovini, Energetici i Domovinskoj sigurnosti, Trump je rekao da SAD trebaju “razviti i izvršiti program nabavke flote polarnih bezbjednosnih ledolomaca”.
Nacionalna bezbjednost bila je zadužena da razvije zahtjeve za izgradnju uz napomenu da to ne smije negativno da utiče na kupovinu Offshore Naftnih brodova za američku obalnu stražu.
Flota će uključivati „najmanje tri teška broda polarne klase (PSC)“ i klasu srednjih PSC namijenjenih za „cijeli niz nacionalnih i ekonomskih bezbjednosnih misija“, kao što su eksploatacija resursa i održavanje podmorskog kabla.
Studije će odrediti optimalni broj ledolomaca za „obezbjeđivanje trajnog prisustva u arktičkom i po potrebi u antarktičkom regionu“.
SAD trenutno imaju samo jednog operativnog teškog ledolomca, USCGC Polar Star, i jednog srednjeg ledolomca, USCGC Healy. Polar Star je izgrađena 1970-ih i brzo se približava zastarjelosti. Trump je naložio agencijama da utvrde mogućnosti za „premošćavanje jaza“ dok flota ne bude spremna, uključujući kupovinu ili zakup plovila od drugih država.
Štaviše, floti će trebati najmanje dvije američke lokacije za baziranje i najmanje dvije međunarodne lokacije, a agencijama je naređeno da identifikuju i procijene lokacije u svijetlu zacrtane misije. Procjena „uzima u obzir mogućnosti podjele opterećenja za baziranje sa Ministarstvom odbrane i saveznicima i partnerima, prema potrebi“, kaže se u dopisu.
State Departmentu je naloženo da sarađuje sa unutrašnjom bezbjednošću na identifikaciji „partnerskih nacija“ sa brodskom stručnošću i sposobnostima.
Trump dugo posmatra Arktik, pomišljajući na ideju o kupovini Grenlanda od Danske u avgustu 2019. Iako su Danci odbacili ponudu SAD, Washington je nastavio da istražuje mogućnost nabavke najvećeg ostrva na svijetu i vrata Arktika.
Njegov prethodnik Barack Obama obećao je 2015. godine da će zaustaviti „proboj ledolomaca“ Rusije – koja je u to vrijeme upravljala sa 34 takva broda, 11 puta više nego SAD, ali od te inicijative ništa nije bilo. Od tada je Rusija izgradila nekoliko velikih ledolomaca na nuklearni pogon, dok je i Kina započela akciju na Arktiku lansiranjem svog prvog ledolomca 2019. godine.
Vrlo je malo vjerovatno da će SAD tražiti pomoć od Rusije, koja trenutno ima vodeći položaj kako u broju ledolomaca, tako i u ekspertizi za njihovu izgradnju i održavanje. Moskva je godinama jačala svoje vojno i civilno prisustvo na Arktiku, i zato što je sjeverni okean najduža granica i zato što je led koji se povlači otvorio morsku rutu između Evrope i Azije za duži dio godine, sa velikim komercijalnim mogućnostima.