Ugledni njemački magazin Spiegel piše da se američki predsjednik Donald Trumpna sastanku s predsjednikom Europske komisije Jean-Claude Junckerom i predsjednikom Europskog vijeća Donaldom Tuskom gorko žalio na negativnu trgovinsku bilancu koju Amerika ima s Njemačkom.
– Nijemci su podli, jako podlii. Pogledajte samo milijune automobila koje prodaju u Americi. Strašno. To ćemo zaustaviti – rekao je Trump, kojega su citirali izvori upućeni u sadržaj njegovih razgovora s europskim čelnicima u četvrtak.
Juncker se, prema tim izvorima, nije složio s Trumpom, već je prijateljskim, ali nepopustljivim tonom Trumpu objašnjavao da je slobodna trgovina dobra za sve. Osim Junckera i Tuska, na sastanku su bili (ne od samog početka) i predsjednik Europskog parlamenta Antonio Tajani te povjerenica Europske komisije za vanjsku politiku Federica Mogherini.
Inače, Trump je i ranije kritizirao njemačke prozvođače automobila pa je tako rekao u jednom intervjuu da “BMW može zaboraviti da će automobile koje naprave u meksičkoj tvornici prodavati u SAD-u bez da plate 35 postotnu stopu poreza”.
S druge strane, Süddeutsche Zeitung piše da su europski dužnosnici bili šokirani količinom neznanja koju su američki predstavnici pokazali o trgovinskoj politici Unije. Prema njihovom pisanju, Gary Cohn, bivši bankar Goldman Sachsa, a sada Trumpov savjetnik za ekonomiju, je navodno ispalio da između SAD-a i Belgije postoje drugačije carine nego između SAD-a i Njemačke, očito nesvjestan činjenice da države članice EU trgovinske ugovore s trećim zemljama zaključuju zajednički.
Vijesti o kritikama koje je Trump iznio na račun Njemačke stižu nakon prilično gorkog okusa koji je ostao među Europljanima nakon njegova govora na summitu NATO-a. Mnogi su se nadali, a iz Bijele kuće su uoči summita slali upravo takve signale, da će američki predsjednik dati snažniju podršku paktu te da će u najmanju ruku jasno dati do znanja da Amerika ostaje predana članku 5 Sjevernoatlantske povelje. Riječ je o članku u kojem je sadržan sam temelj NATO-a, a to je politika da u slučaju da je jedna članica pakta napadnuta, sve ostale članice se također smatraju napadnutima i u tom smislu obveznima stati u obranu svoje napadnute saveznice.
No, Trump nijednom tijekom govora članak 5 nije ni spomenuo, ali je zato grmio da 23 članice koje trenutno ne izdvajaju ciljanih 2 posto BDP-a za obranu zapravo duguju NATO-u goleme svote novca te da se ponašaju nepošteno prema američkim poreznim obveznicima. Nije se nešto pretrgnuo ni u spominjanju Rusije, s kojom brojne članice Europske unije još od aneksije Krima imaju probleme u odnosima, nego se usredotočio na pitanje imigracije, ne iznoseći pritom ideju kako bi to NATO kao vojni savez se mogao uhvatiti u koštac s tim problemom. Wall Street Journal citira europske diplomate koji navode da su u ostali u šoku zbog ovakvog Trumpova nastupa.
Analitičari su povrh svega istaknuli i neugodan trenutak prilikom Trumpova rukovanja s francuskim kolegom Macronom te njegovo grubo odgurivanje crnogorskog premijera Duška Markovića ne bi li stao u prvi red za zajedničko fotografiranje kao svojevrsne simbole NATO-ove razjedinjenosti. Za scenu s Markovićem pritom podsjećaju da je Crna Gora prošla kroz krajnje tešku fazu odnosa s Rusijom upravo zbog namjere da uđe u NATO te je ondje čak pokušan i državni udar za koji vlasti u Podgorici optužuju ljude povezane s Moskvom. Istom Moskvom koja je, prema američkim obavještajnim službama, pokušala utjecati i na američke predsjedničke izbore, oko čega trenutno traje nekoliko istraga, a ona FBI-jeva mogla bi se približiti i samom Ovalnom uredu u Bijeloj kući.
wpDiscuz