Tribina o HercegBosni: Budućnost BiH ovisi o tome hoće li Bošnjaci ponoviti pogreške

HRVATSKA republika HercegBosna (HR HB) utemeljena prije 22 godine bila je dio rješenja za zaustavljanje rata i opstojnosti Hrvata i države BiH, a ključeve dugoročne stabilnosti zemlje danas drže Bošnjaci kao najbrojniji narod u zemlji pri čemu se trebaju odreći pokušaja hegemonije nad Hrvatima, ocijenjeno je u petak na javnoj tribini u Grudama.
HR HB proglasilo je vodstvo Hrvata u BiH na sjednici Sabora održanog 28. kolovoza 1993. u Grudama u sklopu pokušaja posrednika Lorda Davida Owena i Thorvalda Stoltenberga da se okonča sukob i postigne sporazum o unutarnjem uređenju Bosne i Hercegovine. Taj su sporazum su prihvatili hrvatski politički dužnosnici u BiH, a njime je bilo predviđeno ustrojavanje triju republika unutar BiH s dominacijom triju naroda Hrvata, Bošnjaka i Srba.
No, prijedlog je u kolovozu 1993. odbila bošnjačka strana jer nije bila zadovoljna s 33 posto teritorija bošnjačke republike, rečeno je na javnoj tribini u Grudama.
Odricanje od hegemonije
Ravnatelj Hrvatskog dokumentacijskog centra Domovinskog rata u BiH Željko Raguž istaknuo je da je glavni razloga krvavog raspada Jugoslavije bila srpska hegemonija, te da sličnu pogrešku u BiH danas čine bošnjački političari.
“Današnja BiH na sličan način je talac bošnjačke politike koja se ne želi odreći hegemonije, prije svega prema Hrvatima. Budućnost zemlje ovisi o tome hoće li Bošnjaci ponoviti pogreške srpske strane”, rekao je Raguž.
Na tribini su o povijesnim okolnostima, ratu i posljedicama te mirovnim pregovorima koji su doveli do okončanja rata i današnjem položaju Hrvata u BiH govorili i ravnatelj Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata Ante Nazor te dr. Ivo Lučić s Hrvatskog instituta za povijest.
Dr. Lučić je ocijenio kako BiH ima izbor između toga da bude provizorij s privremenim rješenjima koja mogu generirati nestabilnosti, krize i konflikte ili pak postići unutarnji dogovor i sebi osigurati europsku budućnost. Pri tome je pojasnio da kao i u slučaju utemeljenja HercegBosne i danas hrvatska politika inzistira na očuvanju političkog subjektiviteta i nacionalng identiteta u BiH, što se pokušava osporiti.