Nekadašnja stranka Demokratska fronta (DF), koja je danas ostala tek na Komšiću i nekolicini Dunovića u četvrtak je Središnjem izbornom povjerenstvu Bosne i Hercegovine (SIP) predala prijavu za sudjelovanje na općim izborima zakazanim za 7. listopada, a prijava uključuje i kandidaturu Željka Komšića za člana Predsjedništva BiH.
Članovi vodstva DF-a potvrdili su novinarima kako je Komšić definitivno kandidat za treći mandat u bosanskohercegovačkom državnom vrhu, gdje je ranije u dva uzastopna izborna ciklusa 2010. i 2014. godine preglasao volju naroda svog oca.
“Kandidatura je odluka predsjedništva DF-a”, kazao je potpredsjednik stranke Dženan Đonlagić odbijajući kritike koje su ranije dolazile iz drugih stranaka ljevice kako je Komšić ishitreno istaknuo svoju kandidaturu bez konzultacije s potencijalnim koalicijskim partnerima.
Đonlagić je potvrdio kako u DF-u i dalje žele surađivati sa strankama ljevice, prije svega sa Socijaldemokratskom partijom BiH (SDP BiH), no sumnjičavi su glede spremnosti drugih da se ta suradnja doista realizira.
Podsjetio je kako su Komšić i predsjednik SDP-a Nermin Nikšić još u travnju potpisali načelni sporazum o izbornoj suradnji, no od tada se ništa konkretno nije dogodilo kako bi se taj sporazum operacionalizirao.
SDP BiH će na prestojećim izborima istaknuti svog kandidata za člana Predsjedništva BiH, a Hina navodi kako će to vjerojatno biti osoba bošnjačke nacionalnosti.
Iziđu li najveće stranke ljevice s dva kandidata za Predsjedništvo BiH, Komšić bi se u listopadu suočio s podijeljenim biračkim tijelom koje mu je ranije osiguralo pobjedu pa bi njegov izgledi za novi mandat bili znatno lošiji nego prije četiri odnosno osam godina.
Kod Hrvate će se zbog Komšića ponovno dogoditi mobilizacija. I ovaj put ostat će uskraćeni za pravo pluralizma i isticanje više kandidata za poziciju Predsjednika. To znači da Komšić već treći put djeluje antidemokratski, jačajući podjele u društvu, ubijajući demokraciju u narodu svog oca i produbljujući jaz među Bošnjacima i Hrvatima.
Upućeniji analitičari pisali su kako bi eventualna pobjeda Komšića nad voljom Hrvata, dugoročno Hrvatima mogla donijeti ogromnu podršku unutar EU parlamenta.
Neki su išli toliko daleko da su tvrdili kako bi formiranje Trećeg entiteta, nakon treće Komšićeve otimačine kolektivnog nacionalnog prava na predstavnika u Predsjedništvu, postalo samo formalnost.
Ako zaključimo da bi poraz Dragana Čovića od Komšića, Čovića učinio nikad jačim u pozicioniranju prema međunarodnoj zajednici bismo li time pogriješili?
Danas naime, bošnjački lobisti uvjeravaju Zapad kako se Hrvati bespotrebno žale i kako su prezastupljeni u institucijama. Prešućuju da su dvije vlade u trajanju od šest godina, te Predsjednik u trajanju od 8 godina, kao i trećina diplomacije u istom trajanju od osam godina Hrvatima bili naprosto oteti.
Komšiću želimo da nas i ovaj put preglasa. Ali da poslije ne plače. Što je učinio od države mu.
Poskok.info
wpDiscuz