Uspješno je završena posjeta eksperta za smilje s Korzike, koju je tokom prve dvije sedmice mjeseca jula organizirao projekat USAID/Sweden FARMA II, uz tehničku podršku REDAH-a i Federalnog agromediteranskog zavoda Mostar. Umjesto prvobitno planiranih 15, savjetnik je u Hercegovini posjetio 24 organizacije koje se bave uzgojem, otkupom i preradom smilja, kako bi im pomogao unaprijediti proizvodne procese i poboljšati kvalitet proizvoda.
Pet najvažnijih zapažanja su:
1) Kapaciteti za preradu su nedostatni. Većina zasada je starosti jedne do dvije godine. Obzirom na očekivani rast prinosa u narednim godinama, hitno se moraju poduzeti mjere na povećanju kapaciteta za destilaciju. Sa daljim širenjem plantaža mora se nastaviti oprezno i planski, u skladu s raspoloživim kapacitetima prerade i mogućnostima plasmana.
2) Potrebna je edukacija proizvođača. Potrebno je više raditi na edukaciji proizvođača o načinu sadnje (akcenat na međuredni razmak), navodnjavanju i đubrenju (oboje pozitivno utiče na količinu biljne mase, ali ne i na količinu i kvalitet ulja), vremenu žetve (optimalno pri oko 75% otvorenog cvijeta) i načinu berbe (prenisko rezanje može uticati na buduće prinose, čak i dovesti do uništenja biljke).
3) Moguća su poboljšanja procesa prerade. Potrebno je unaprijediti proces prerade, kako bi se prosječno vrijeme destiliranja skratilo na 1,5h do max 2h, čime će se ubrzati proces prerade i poboljšati kvalitet ulja. Ključni preduslov za ovu aktivnost kod većine organizacija je nabavka parnih generatora odgovarajuće snage. Prinosi na 1000 kg sirove mase kreću se od 1 do 2.4 kg ulja. Optimiziranjem procesa prinos može dostići i do 3kg. Zahvaljujući datim preporukama, pojedini prerađivači već su za vrijeme ove posjete uspjeli skratiti vrijeme destiliranja i povećati količinu dobijenog ulja.
4) Poželjno je udruživanje. Kako se velike destilerije plaše da pojedinci u proizvodnji smilja koriste pesticide i mineralna đubriva, jedno od mogućih rješenja može biti uslužno destiliranje, ali i udruživanje i nabavka vlastitih destilatora (uz diversifikaciju proizvodnje radi njihove bolje iskorištenosti). Boljom organizacijom bi se također izbjegla situacija istovremene berbe, koja destilerije stavlja u situaciju da ne mogu preraditi sve prispjele količine. Na početku sezone je potrebno napraviti okvirni plan berbe, koji će imati u vidu pozicije, veličinu i nadmorsku visinu plantaža.
5) Potrebno je dogovoriti novi način formiranja otkupne cijene smilja. Promjene otkupnih cijena smilja su se mogle očekivati s obzirom na intenzivan rast proizvodnje na lokalnom nivou, koji nije propraćen povećanjem kapaciteta za preradu. Pored povećanja kapaciteta destilatora, u budućnosti bi bilo dobro razmisliti i o vezivanju cijene smilja za količinu ulja dobijenu iz biljne mase. Jedan od načina da se to postigne jeste i formiranje prosječne otkupne cijene uz sistem bonusa/malusa vezan za količinu dobijenog ulja. To će uticati i na prestanak navodnjavanja i đubrenja, koji povećavaju količinu biljne mase, ali smanjuju količinu i kvalitet dobijenog ulja.
Ovi i ostali zaključci će biti prošireni i objedinjeni u izvještaj, te objavljeni na web stranici USAID/Sweden FARMA II projekta. Zbog velikog interesa na terenu, USAID/Sweden FARMA II projekat narednu posjetu eksperta sa Korzike planira već u listopadu.
wpDiscuz