Slučaj ubojstva star 31 godinu, u kojem se kao egzekutori spominju i najpoznatija imena beogradskog podzemlja, već u prvom danu nove 2014. godine iznova je potresao Hrvatsku.
Riječ je o likvidaciji Stjepana Đurekovića, hrvatskog disidenta kojeg je jugoslavenska tajna policija Udba ubila 28. lipnja 1983. godine u Volfratshauzenu kod Münchena, u tadašnjoj SR Njemačkoj.
Đureković je bio istaknuti privrednik komunističke Jugoslavije i jedan od direktora naftne industrije INA, ali je 1982. godine emigrirao u SR Njemačku i povezao se s hrvatskom emigracijom. Udba ga je optuživala da je ukrao veliku količinu nafte od Ine i da je surađivao s ustaškim elementima, uz pomoć njemačke tajne policije.
Đureković je, po nalogu Udbe, ubijen godinu dana po emigriranju. Postoji nekoliko verzija tog događaja, au jednoj se kao izravni izvršitelji spominju poznati članovi beogradskog podzemlja, danas pokojni: Željko Ražnatović Arkan, Đorđe Božović Giška, Ranko Rubežić, Dragan Malešević Tapi i Dragan Joksić.
Zbog ovog ubojstva su danas po potjernici njemačkog pravosuđa u Hrvatskoj uhićeni Josip Perković, koji je u vrijeme ubojstva Đurekovića bio šef odjeljenja zagrebačke Službe državne sigurnosti (SDS) zadužen za neprijateljsku emigraciju, i Zdravko Mustać, tadašnji šef SDS za cijelu Jugoslaviju.
Verzija br. 1: Ubojstvo naručeno iz vrha Komunističke partije
Ubojstvo Đurekovića jedna je od najkontroverznijih likvidacija u povijesti Jugoslavije. Decenijama se spekulisalo o nalogodavcima, au žižu javnosti su ga vratili njemački sud i kancelarka Angela Merkel, zahtijevajući od Hrvatske izručenje Perkovića.
Prema verziji koju je prihvatio njemački sud, ubojstvo je naručeno iz tadašnjih političkih krugova, iz samog vrha Komunističke partije, a radi zaštite utjecajnog političara Mike Špiljka i njegovog sina Vanje, tada osumnjičenog za umiješanost u financijske malverzacije.
Đureković je, kako je ocijenio njemački sud poslije dokaznog postupka, bio previše opasan svjedok protiv Vanje Špiljka u vezi s kriminalom u Ini, pa je dat nalog da bude likvidiran.
U toj verziji, organizacija likvidacije povjerena je hrvatskoj Službi državne sigurnosti, odnosno danas uhićenima Zdravko Mustać i Josipu Perkoviću.
Verzija br. 2: Ubojstvo izvršili beogradski kriminalci
Najkontroverznije podatke o ovom ubojstvu iznio je prije desetak godina u svojoj knjizi “Lasica koja govori” bivši obavještajac Boža Spasić.
“Preko suradnika smo saznali da novcem od ukradene nafte Stjepan (Đureković) namjerava financirati terorističke akcije u Jugoslaviji. Na Savjetu za zaštitu ustavnog poretka Jugoslavije 1983. godine donesena je odluka da se Đureković stavi pod tretman opasnog teroriste – financijera. Dali smo mu šifrirano ime ‘Dunav’. Tu je i odlučeno da se on ‘eliminira’, a tajna akcija nazvana je ‘Operacija Dunav’ “, napisao je Spasić.
Đureković je 28. lipnja iste godine nađen izrešetan i sa smrskanom glavom u tiskari u gradiću pored Münchena.
“Svi koji su izveli akciju sada su mrtvi. Tu su, pored Đorđa Božovića Giške, sudjelovali i Željko Ražnatović Arkan, Ranko Rubežić, Dragan Malešević Tapi i Dragan Joksić Joksa”, izjavio je Spasić “Politici” 2005. godine.
Spasić tvrdi da Perković nije ni mogao organizirati ubojstvo Đurekovića, već da je direktan nalog dao Stane Dolanc, tadašnji savezni sekretar unutarnjih poslova. Spasić navodi da optužnicom protiv Perkovića Nijemci zapravo žele prikriti da je njemačka tajna služba BND tijesno surađivala s odbjeglim ustašama.
“Stjepan (Đureković) je bio špijun njemačke BND i mi smo ga označili kao teroristu zbog suradnje s ustaškom emigracijom. Likvidiran je zbog špijunaže za BND, jer je financirao ustašku emigraciju ukradenim parama, a sve to u organizaciji njemačke tajne policije”, naveo je Spasić u tekstu objavljenom na njegovom sajtu.
Peratović: Spasić laže, jer ga čeka isto što i Perkovića
Hrvatski novinar i publicist Željko Peratović, koji se godinama unatrag bavi istraživanjem političkih ubojstava u Jugoslaviji, kaže za “Blic” da je bivši obavještajac Boža Spasić “najobičniji prevarant i lažljivac koji se trudi da po svaku cijenu zaštiti Perkovića i Mustaća iz vlastitih interesa”.
“Sve što je ikada izjavio na temu ubojstva Stjepana Đurekovića nije istina. Svaku priču temelji kako bi oslobodio Perkovića i Mustaća, unaprijed svjestan da će i Srbija po ulasku u EU dobiti nalog za njegovim uhićenjem. Spasić je dovođen u vezu s ubojstvom kosovskog disidenta Hadrija 1988. godine u Belgiji “, kaže za” Blic “Peratović.
Peratović dodaje da se u srpskim medijima i danas s njega skida odgovornost, koju on pokušava svaliti na bivšeg saveznog sekretara unutarnjih poslova Staneta Dolanca, koji je, kako kaže Peratović, bio protiv likvidacije Đurekovića.
Peratović također smatra da je naručitelj ubojstva bivši predsjednik Predsjedništa SFRJ Mika Špiljak, koji je preko Perkovića i Mustaća kontaktirao Stanka Čolaka iz beogradske Udbe, a koji je potom angažirao beogradsko podzemlje za Đurekovićevu likvidaciju.
Čolak se također nalazi na njemačkoj potjernici zbog tog ubojstva, ali s obzirom na to da živi u Beogradu, Hrvatska sa njegovim uhićenjem i izručenjem nema ništa.
“Da li je Đurekovića ubio Arkan, Giška ili neki drugi beogradski kriminalac u potpunosti je nebitno. Treba napomenuti da je ovo ubojstvo po svim karakteristikama vrlo specifično jer ispada iz svih pravila po kojima su do tad izvršavane likvidacije. Srbi su angažirani za ubijanje Srba, Hrvati za Hrvate, muslimani za muslimane. Jedino za Albance nije važilo to pravilo jer čak ni Udba nije mogla pronaći Albanca koji bi pristao da ubije drugog Albanca “, istakao je Peratović.