Thomas Müller zaradi triput više i pojede 25 kg mesa više od Ivana Horvata

Najčešće ime u Njemačkoj je Thomas, a prezime Müller. U Hrvatskoj se najviše ljudi zove Ivan, a preziva Horvat. Prosječni njemački Thomas Müller ima 43 godine i visok je 178 cm – treba ga razlikovati od nogometaša Bayerna koji nosi isto ime i prezime – a zaradi 2054 eura, što je gotovo triput više nego što zaradi naš Ivan Horvat (722 eura) koji je visok 176 cm i ima 39 godina.
Njemački savezni statistički ured Destatis objavio je potkraj prošloga tjedna golemi statistički godišnjak na 693 stranice u kojemu precizno kroz brojke secira svaki aspekt života u Njemačkoj – od geografije, stanovništva, prehrambenih navika, kulture, sporta, ekonomije, zdravstva, prometa… pa sve do toga da je prosječna njemačka nesilica u godinu dana snijela 294,3 jaja.
Prema tim podacima, prosječan Nijemac godišnje pojede 88 kilograma mesa. Za usporedbu, prema objavljenim podacima, Hrvat u godinu dana pojede 63 kg mesa, dakle 25 kg manje od Nijemca. Nijemci kao pivopijski narod popiju 17 litara piva više od Hrvata, ali Hrvatska kao zemlja vina uzvraća na tom polju – Nijemac u prosjeku popije 25 litara vina, a Hrvat 42 litre godišnje.
Naše ceste, naša dika
Hrvatska je zemlja s najmodernijim autocestama, a Njemački Autobahn već desetljećima slovi kao sinonim za brze i sigurne autoceste. Njemačka ima 12.869 km autocesta, a Hrvatska 1289 km. Ako to dovedemo u relaciju s površinama dviju zemalja, dobijemo da na četvorni kilometar Hrvatska ima 22,8 metara autocesta, a Njemačka 36 metara. Vidi se da po tome prilično zaostajemo za Njemačkom. Međutim, ako dužine autocesta, dovedemo u vezu s brojem stanovnika, dobijemo da na svakog Nijemca dolazi 0,16 metara autoceste, a na Hrvata gotovo dvostruko više (0,3 metra).
U gotovo svim drugim kategorijama Nijemci su ispred Hrvata. Jedina stvar koja nas povezuje jesu bebe. Naime, i Hrvati i Nijemci najradije svojoj muškoj bebi daju ime Luka/Luca (za žensko ime Nijemci najradije biraju ime Sofia, a Hrvati Lana). Jednaki smo i po tome koliko rađaju Hrvatice i Njemice – 10 Hrvatica, odnosno 10 Njemica rodi po 14 beba. S tim ritmom obje nacije polagano izumiru jer umire više ljudi nego što se rađa djece. Hrvatska je u jednoj kategoriji daleko ispred Njemačke. I dok najsunčanije njemačko mjesto Juist godišnje ima 1983 sunčana sata, naš Hvar može se podičiti sa 2726 sunčanih sati.